Izbori za vijećnike MO Drenova  – zašto treba izaći na izbore …

Detaljni plan uređenja (DPU) za poticajnu stanogradnju (POS) stanogradnju na Donjoj Drenovi

Lokacija 

Idejno rješenje

Golemi iskopi

 

Zaključak 

Drenovski list 18.

MO Drenova  – ogledni primjer uspješne mjesne samouprave

Iako ponekad izgleda da smo vrlo često u „sukobu“ sa gradskom upravom – pokazuje se da naš argumentirani nastup i borba za bolju poziciju mjesne samouprave i uvažavanje mjesnih odbora ipak nailazi na odobravanje, MO Drenova biti će ogledni primjer uspješne mjesne samouprave (dopis direkcije za upravu i samoupravu):
„Predložili smo VMO Drenovu i glede dobivenih nagrada za Naj- Online i najbolji Dan mjesnog odbora, ali i kao primjer dobre prakse, ( Ustroj i način rada radnih tijela vijeća, podjela zadataka i aktivnosti na definiranju problema i potrebe građana do načina realizacije problema i potreba kroz programe  i aktivnosti na poboljšanju uvjeta življenja građana na području MO kroz utvrđivanje prioriteta u zahvatima na objektima i uređajima komunalne infrastrukture – malih komunalnih akcija, kroz ekološke akcije, akcije najljepša okućnica, balkon i prozor, kroz projekt lokalnog partnerstva – uređenje šetnice, kontinuirano praćenje i prijavljivanje stanja komunalnog nereda i oštećenja objekata komunalne infrastrukture, učešća u raspravama o urbanističkim planovima i sl., kao i kroz izradu programa iz područja kulture, sporta i rekreacije , zdravstva i socijalne skrbi, brige o djeci, te načina informiranja građana o radu VMO kroz Zborove građana, informativna glasila i WEB stranice MO) da praktično prezentira stupanj razvoja mjesne samouprave u gradu Rijeci na predstojećem susretu gradova. „

Praktično iz broja u broj Drenovskog lista možete čitati o dvojbama koje ja osobno a i drugi vijećnici imamo u pogledu posla kojeg obavljamo. Često se pitamo da li sve to ima smisla i nezadovoljni smo nedovoljnim utjecajem MO na neke odluke bitne za stanovnike dijela grada koji predstavljamo. No ipak je činjenica da se trud isplati i da se sa konstruktivnim radom mogu ostvariti kvalitativni pomaci. Nije nevažno da smo vrlo često (možda) i previše kritični prema vlastitom radu  – pogotovo kada se usporedimo sa drugim sredinama (dovoljno je pogledati WEB stranice drugih gradova pa se uvjeriti da je Rijeka daleko ispred svih ostalih), no nama su poticaj naprednije EU sredine i tim standardima trebamo težiti. Nažalost, a to je i situacija u cijelom društvu, traženi pomaci su prespori i uvijek se postavlja pitanje da li ćemo dočekati te „bolje dane“. Kako bilo, vjerujem da će ovaj susret gradova na temu mjesne samouprave biti odlična prilika za razmjenu iskustava sa drugima te za promociju rezultata u razvoju mjesne samouprave u Gradu Rijeci a i pružanju svih potrebnih informacija kolegama iz drugih gradova.

Volonterski rad i kako pomoći zajednici u doba rebalansa 

Proteklih mjeseci riječ rebalans postala je gotovo poštapalica u svakodnevnom govoru. Trenutna ekonomska kriza stvara potrebu da se reduciraju planovi i određeni projekti odgode za bolja vremena. Prema svemu sudeći potrebna su nova promišljanja što su prioriteti i koje se su alternativne metode financiranja projekata mogu pronaći. Činjenica je da u dobrom dijelu aktivnosti/projekata koje se provode u zajednicama postoji značajan udio ljudskog rada a tu bi se sa odgovarajućim motiviranjem građana moglo postići velike koristi za lokalnu zajednicu.

I sada dolazimo do onoga što bi nam iznimno koristilo – a to je volontiranje. Iako smo već o tome pisale podsjetimo se na par činjenica:
Što je (ili tko je) volonter?
Zakon o volonterstvu u Hrvatskoj volontiranje definira kao «dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge i aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit…bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade» (NN, 58/2007.)
Zašto bi netko volontirao?
Motivi su različiti – za neke ljude volontiranje je povremeni doprinos društvu, dok je za druge to način života. Mnogo je razloga za volontiranje u zajednici – pomoći zajednici u kojoj borave, podići razinu vlastitog zadovoljstva da radim nešto korisno u životu, unaprijediti društvene odnose i steći nove prijatelje, poboljšati stečene vještine ili steći novo radno iskustvo koje kasnije može pomoći kod zapošljavanja…
Gdje se najčešće volontira?
Volonteri najveću promjenu mogu ostvariti u svojoj zajednici. Oni utječu na živote drugih i mijenjaju ih u pozitivnom smislu. U današnje doba posvemašnjeg otuđenja i zatvaranja u sebe – zajednički rad na nekom projektu može pomoći mnogima da pronađu sebe i nauče se suradnji i dijalogu. Volonterski rad proteže se kroz mnoge segmente života: umjetnost, razvoj zajednice i rad sa mladima, očuvanje mira i zaštita ljudskih prava, obrazovanje, hitne humanitarne intervencije, sport i rekreacija, turizam i čuvanje i čišćenje okoliša.
Velik broj onih koji mijenjaju svijet oko sebe slažu se u jednom “volontiranjem možete puno više dobiti od onoga što možete dati” – zadovoljstvo nakon uspješno obavljenog posla teško se može sa bilo čime mjeriti. Ukoliko ste odlučili svoj život obogatiti volonterskim iskustvom, razmislite i o bazičnoj edukaciji koja će unaprijediti vaše razumijevanje i znanje o volonterizmu, civilnom društvu, mogućnostima volontiranja …. ove vještine doprinose uspješnijem uključivanju u organizaciju koja vas treba i pomaže vam da sami osmislite i provodite projekte. Centar za volontere “VOLONTER – RIJEKA” provodi edukacije na temu Biti volonter za pojedince/inke koji žele dati volonterski doprinos zajednici u kojoj žive.
Koji je financijski doprinos?
Zapravo je nevjerojatno da je volontiranje najrazvijenije u najbogatijim zemljama (netko će reći – zato i jesu najbogatije jer „uzgajaju“ kulturu rada i pomoći). Bogatije društvo = više volontera. U Americi, skandinavskim zemljama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji, Japanu i Nizozemskoj dobrovoljan ili društveno koristan rad (kako ga zovu) predstavlja veoma važnu stavku i za samu državu.

Prema nekim računicama u Engleskoj ovaj vid angažiranja, kada se preračuna u novac, zauzima treće mjesto po uštedi u nacionalnoj ekonomiji. U Americi 49% stanovništva volontira na najrazličitije načine, sličan postotak je i u skandinavskim zemljama dok je volontera u Njemačkoj oko 35%.
zanimljivo je i da većinu volontera predstavljaju učenici, studenti, zaposleni i umirovljenici dok je udio nezaposlenih vrlo malen.

U ovim zemljama je i sistem simboličnog nagrađivanja razvijeniji. Kape i značke, zahvalnice sa upisanim satima dobrovoljnog rada nose se sa ponosom, ali imaju i konkretnu “korist” jer na različitim natječajima angažirani volonteri prije dobiju posao. Upravo na tom tragu i Direkcija za mjesnu samoupravu priprema neke projekte no o tome uskoro.
A kako je kod nas – nažalost mi volimo „volontirati“ po kafićima i sportskim kladionicama. Čak smo svjedoci i komentara visoko obrazovanih sugrađana (na prijedlog da organiziraju akciju čišćenja oko svojih objekata gdje će MO pomoći sa bajama opremom i hranom za sudionike) – „zašto bi mi to radili, pa postoje službe koje su za to plaćene“.

Ovaj komentar pokazuje suštinu nerazumijevanja cijelog problema i nesklonost da se osobnim radom pomogne zajednici u kojoj se živi i sredi situacija oko zgrade u kojoj oni sami stanuju. Po toj logici još bi manje trebali raditi prije spomenuti skandinavci ili nijemci jer su bogatiji ?! Osim toga dobar dio sugrađana se ponaša upravo suprotno i „volontiraju“ na uništavanju komunalne opreme ili stvaranju onečišćenja koje onda „netko drugi“ mora rješavati.
Međunarodni dan volontera, 5. prosinca, proglasili su Ujedinjeni narodi 1985. godine. Od tada širom svijeta, vlade, UN i civilno društvo provode individualne ili zajedničke akcije s ciljem obilježavanja Međunarodnog dana volontera kako bi se sve aktivnosti koje uključuju volontiranje i volontere učinile vidljivijima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Naš MO uključiti će se tijekom sljedeća dva mjeseca u promoviranje volonterskog rada sa predavanjima i prijedlozima zanimljivih projekata koji bi se mogli realizirati i time pomoći da se ipak ugledaju svjetlo dana čak i u vrijeme besparice.

Sigurnost, nadležnosti, mišljenja, semafori …

Ponovni početak školske godine ponovo je aktualizirao problem sigurnosti raskrsnice kod O.Š. Fran Franković. Ovo je proteklih godina bila stalna tema i vijeće je poduzelo nekoliko mjera koje ipak (i nažalost) nisu riješile problem sigurnosti naših mališana na putu u školu.
Osnovni problem je krajnja prometna nekultura i nepridržavanje propisa od strane dijela sugrađana čime se direktno ugrožavaju životi djece. Stalno smo svjedoci divljanju i jurnjavi po spomenutoj prometnici što ne mogu spriječiti ni trake (ležeći policajci) ispred pješačkog prijelaza, postavljeni mjerači brzine a bogami ni pravi policajci koji u skladu sa mogućnostima povremeno nadgledaju promet.

Rješenje koje se samo nameće je postavljanje semafora no prethodni pokušaji nisu uspjeli jer je semaforizacija bila odbijena sa argumentacijom da nije „prometno opravdana“. To je možda i moguće no što je sa „sigurnosnom opravdanošću“ – koliko vrijedi život ili zdravlje djeteta ?
Isto pitanje postavili bi i građanima koji su podijeljeni u dvije skupine – one za (uglavnom roditelji školaraca i posebno prvašića) i onih protiv koji tvrde da će postavljanje semafora samo stvarati gužvu i usporiti promet na glavnoj drenovskoj prometnici.
Sigurno je da danas postoje korektna tehnička rješenja („inteligentni semafori“ i sl.) – uostalom Grad Rijeka se diči najnaprednijim upravljanjem prometa u Hrvatskoj – koja bi omogućila optimalno prometno rješenje a maksimalno povećanje sigurnosti.

Jasno je da danas u vremenu krize investicija u semafor nije mala stavka (a sigurno i drugi MO imaju slične zahtjeve) no vijeće MO Drenova drži da je sigurnost uvijek na prvom mjestu, a pa i ovim putem apeliramo na sve nadležne službe (a posebno da se izbjegne međusobno prebacivanje problema) da se ovom problemu pristupi strukturirano (sagledaju i drugi MO) te da se pokrenu razvojni projekti koji bi ovo pitanje dugotrajno riješili.

Da li je jednostavnije organizirati cirkus sa televizijom nego pozvati mjesni odbor ?

„Incident“ kojem smo svjedočili prije par tjedana u najmanju ruku nas je ražalostio kao vijećnike koji su toliki trud transparentnost našeg rada uložili u proteklom razdoblju – o svemu informiramo građane putem lista koji čitate, WEB stranicama našeg MO, a da ne kažem da je naša vrijedna tajnica Dolores uvijek na raspolaganju građanima za bilo kakvu informaciju.

I onda doživimo da skupina građana, a da se nije prethodno informirala ili kontaktirala MO, pozove lokalnu televiziju KanalRi i napadne MO da se ne brine o potrebama stanovnika Gornje Drenove a poglavito djece i omladine – u konkretnom slučaju uređenju igrališta u ulici Put k igralištu. Pa je onda navodno potrebno samoorganiziranje da bi se bilo što napravilo. Da su naši sugrađani uložili samo 5% truda i provjerili neki od prethodno navedenih izvora informacija vidjeli bi da je uređenje tog igrališta bilo više puta tema na sjednicama vijeća MO, da su vijećnici podržali aktivnosti na uređenju te da je odlukom vijeća prošle godine (!) uvršteno na listu prioriteta za ovu godinu sa planiranim sredstvima u iznosu od 20.000 kn (stavka 16. Dodatno uređenje igrališta u Ulici Put k igralištu) te da će se projekt i realizirati kada se obave potrebne pripreme odnosno sklope ugovori sa izvođačima.

U svakom slučaju malo je neobično da su se građani – zapravo djeca tako samoorganizirali i izveli cijelu operaciju, no eto možemo to prihvatiti kao dio naših lokalnih „političkih nadmudrivanja“. Ali kako je to doista tako neka se ti isti „politički bodovi“ sakupljaju na pozitivnim i konstruktivnim projektima u suradnji sa MO a ne jeftinim politikantstvom koga ima i previše u svakodnevnom životu i čime nas neprekidno zasipaju mediji.

Drenova na Wikipediji ! 

Danas kada vam zatreba neka informacija najjednostavnije je otići na Internet i „progooglati“ (za one koji nisu vični modernim tehnologijama radi se o korištenju najpopularnijeg Internet pretraživača Google). Danas kažu ako nekog podatka nema na Internetu onda nije ni relevantan. Veliki pomak ostvaren je prisutnošću MO Drenova na WEB stranicama Grada Rijeke no ako želimo enciklopedijski prikaz podataka i činjenica onda postoje i za te namjene, specijalizirani servisi kao što je Wikipedija. Wikipedija je javna on-line enciklopedija bazirana na besplatnom radu volontera koju sami kreiraju stranice i informacije.

Pokazalo se da o Drenovi a i o važnim povijesnim osobama iz našeg kraja postoji vrlo malo informacija. Ponukani upravo tom činjenicom odlučili smo na Wikipediji otvoriti posebne stranice o Drenovi gdje ćemo pokušati sistematizirano publicirati sve podatke koju su nam na raspolaganju.

Kako to izgleda možete pogledati na
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drenova
ili u engleskoj verziji
http://en.wikipedia.org/wiki/Drenova
Naravno posao je tek na početku pa ovim putem pozivamo sve drenovčanke i drenovčane da se uključe u sakupljanje i nadogradnju naših stranica.

VMO Drenova 2005 -2009, pogled unatrag …

Vrijeme brzo prolazi, završetak mandata ovog saziva VMO Drenova je pred nama, pa je prigoda u ovom jubilarnom izdanju Drenovskog lista dati komentar proteklog razdoblja.

Naravno na početku se postavlja pitanje da li smo zadovoljni sa rezultatima rada Vijeća i što smo postigli u našem mandatu a odgovor je zapravo dualan. Ako se gleda sa stajališta realnih ovlasti i mogućnosti MO te činjenice da vijećnici rade kao volonteri (većina je zaposlena i ima brojne poslovne obaveze) možemo biti i više nego zadovoljni.  Temeljna funkcija MO je komunikacija sa građanima i kanaliziranje njihovih zahtjeva i potreba prema odgovarajućim gradskim službama te pravovremeno informiranje o događanjima na području MO.
Upravo je Drenova bila (i jest) lider na tom području što se i pokazalo sa nagradama koje smo dobili u proteklom razdoblju. Od Drenovskog lista koji je postao nezamjenjiv u informiranju i tumačenju stavova vijeća prema ključnim problemima koji nas muče, preko ažurnih WEB stranica gdje se transparentno objavljuju svi materijali iz djelokruga rada vijeća do redovitih susreta sa građanima kada je potrebno raspraviti neku bitnu temu.

Druga važna zadaća MO je organizacija pododbora i rad na izgradnji suradnje, animiranju građana i unaprjeđenju raznih aspekata života na Drenovi (kulture, zdravstva itd.) u čemu je također ostvaren veliki napredak. Danima Drenove vraćen je „stari sjaj“ i sada su prava mjera događanja na taj – za drenovčane važan datum (i to je opet potvrđeno nagradom za najbolji dan MO koji smo dobili ove godine). Teško je i nabrojati sve što se događalo u proteklom razdoblju organizirano od strane pododbora MO (izložbe, koncerti, predavanja, dočeci Sv. Nikole i brojne druge aktivnosti) – praktično se stalno nešto događa u našim prostorima ili u prostoru ogranka gradske knjižnice.

MO Drenova je uz aktivnu suradnju sa volonterima i udrugama sa našeg područja podržao realizaciju nekoliko značajnih projekta na našem području i pokazao da građanska inicijativa i dobre ideje uvijek nađu put ka realizaciji. I naravno za projekt iz programa lokalnog partnerstva  za uređenje šetnice (trim staze) i izgradnju vježbališta na Velom vrhu a prema ideji i organizaciji Demira Barića te uz pomoć DVD Drenova – dobiveno je i priznanje!
Inače g. Barić je i dobitnik godišnje nagrade VMO Drenova za fizičke osobe za veliki doprinos radu MO kroz spomenuti projekt te drugi projekt uređenja zapuštenog skloništa u centru Drenove u vježbaonicu za sportsko penjanje. Vijeće smatra da svakako treba stimulirati volonterski rad i motivirati pogotovo mlađe ljude da se aktivnije uključe u rad udruga koje djeluju na području Drenove ili rad samog Vijeća.

U proteklom razdoblju i sam Grad Rijeka je značajno investirao u razvoj Drenove iako to nažalost građani obično ne primjećuju jer se radi uglavnom na infrastrukturnim radovima (kanalizacija, vodovod i plinske instalacije) koje se odrađuju u skladu sa planovima komunalnih društava i u skladu sa raspoloživim sredstvima.
Podsjetimo i na završetak rekonstrukcije autobusnih stajališta te uvođenje minibusa za Kablare koji je naišao na odličan prijem učenika i građana.
Kratak pogled na Arhivu WEB stranica MO ili prošle brojeve Drenovskog lista podsjetit će vas na te aktivnosti.
MO Drenova je vjerojatno i najaktivniji odbor u pogledu promicanja i valorizacije funkcije mjesnih odbora kao „osnovnog gradbenog bloka demokracije“ jer je upravo MO prva instanca gdje građani glasovanjem određuju sastav a po drugoj strani  je i najbliža instanca kojoj se mogu svakodnevno obratiti sa svojim problemima i idejama.

No tu dolazimo i do one „druge strane medalje“ a to je nezadovoljstvo vijećnika sa sadašnjim ovlastima i mogućnostima vijeća MO da suštinski utječe na najvažnije aspekte razvoja i usmjeravaju napredak Drenove u skladu sa željama građana. Mišljenje Vijeća nikoga ni na što ne obavezuje i formalno nema veću težinu od bilo kojeg pojedinačnog mišljenja građana, što nam je gradonačelnik na našem posljednjem susretu jasno naznačio.
S obzirom da je to točno i da zapravo proizlazi iz postojeće zakonske regulative ostaje samo nada da će se nekim budućim zakonskim promjenama korektnije (prema našem mišljenju) definirati funkcija MO.

Upravo je prethodna činjenica uzrok da nije ostvaren zadovoljavajući pomak na bitnim pitanjima (urbanistički planovi, sportska dvorana, prometna problematika) no ovaj saziv Vijeća vjeruje da je ipak svojim nasljednicima na jesen ostavlja korektnu situaciju te da će oni nastaviti uspješnu suradnju sa nadležnim gradskim službama, kako bi se, u ovim vremenima financijske oskudice, ipak realizirala sva obećanja dana građanima Drenove.
I na kraju, umjesto zaključka, možemo reći da, uzimajući sve navedeno u obzir, ipak možemo biti zadovoljni sa postignutim. Naravno, građani imaju priliku svoje mišljenje izreći na izborima za novi saziv Vijeća najesen.

Sastanak sa gradonačelnikom – mnogo planova no pitanje je da li će biti sredstava za realizaciju

Nakon više od godine dana vijećnici MO Drenova imali su prigodu se susresti sa gradonačelnikom g. Obersnelom i njegovim suradnicima te prodiskutirati pitanja koja su od važnosti za MO Drenova. Detaljni zapisnik sa sastanka objavljen je na WEB stranicama MO tako da ovdje dajemo samo najvažnije elemente. Jedan od gorućih problema za naš MO je (ne)donošenje urbanističkog plana uređenja Gornje Drenove na koji se čeka više od 2 godine. Ta situacija uzrokuje značajne probleme vlasnicima terena jer se ne zna konačna namjena prostora što otežava prodaju zemlje odnosno gospodarske aktivnosti. Na prvu varijantu plana Vijeće je imalo veliki broj primjedbi (kao i sami građani) te je to (uz poteškoće koje je imao sam izvođač zbog odlaska zaposlenika) dovelo do trenutnog stanja. Prema navodima g. Škunce, korigirana verzija plana biti će dostupna vjerojatno početkom jeseni kada bi se održala i nova javna prezentacija.

Nastavno na temu urbanističkih planova i pitanja što je sa sportskom dvoranom na Drenovi, g. Škunca je primijetio da treba definirati pitanje sportske dvorane u smislu da li na Gornjoj Drenovi koja nije toliko naseljena, izgraditi centralnu sportsku dvoranu  ili planirati dvije sportske dvorane za Drenovu, te da treba definirati dovoljne površine unutar kojih bi se omogućio smještaj ovakvih programa. Jedna od lokacija koja je moguća za izgradnju dvorane na Donjoj Drenovi je područje sjeveroistočno od škole ili pak druga lokacija, još prihvatljivija, bila bi na kontaktnoj zoni između Donje Drenove i Škurinja, ispod Škudarovske ulice gdje će najvjerojatnije biti uklonjen koridor pruge koji je predstavljao problem za planiranje i izgradnju na navedenoj lokaciji i gdje je bolje prostorno i prometno rješenje za sam pristup dvorani. To je vjerojatno i optimalna lokacija jer bi dvorana bila u centru područja kojem gravitira gotovo 20.000 ljudi iz MO Drenova, MO Škurinje i MO Škurinjska draga.

Sljedeće bitno pitanje je rješavanje komunalne problematike (primjerene prometnice odnosno spoj sa glavnom prometnicom i kanalizacija) na području gdje se planira izgradnja POS stanova (pored sveučilišnih objekata). S obzirom da navedeni projekt nedvojbeno kreće najesen Vijeće je zatražilo garancije (kad već nisu uvažene naše primjedbe na lokaciju), da se svakako osigura da se komunalna problematika riješi prije završetka POS objekata jer se u suprotnom mogu očekivati veliki problemi. Gradonačelnik zaključuje tu temu sa konstatacijom da će izgradnja ceste i kanalizacije pratiti dinamiku izgradnje objekata. Isto tako naglašava da interesi građana u cjelini, moraju biti iznad pojedinačnih interesa na mikrolokaciji (u konkretnom slučaju stanovi imaju prioritet nad primjedbama građana i MO na lokaciju) te traži da MO u skladu sa svojim ingerencijama to respektira. Odluke se donose u gradskom vijeću te traži da se te činjenice reflektiraju i u natpisima u Drenovskom listu kako se građani ne bi dovodili u zabunu o ovlastima MO.

Iako je gradonačelnik formalno u pravu, te sigurno nema lagan posao uskladiti sve želje i potrebe građana, ostaje „gorak okus“ (uostalom iskazan i na zboru građana) da lokalna zajednica zapravo malo može utjecati na neke odluke koje su negdje ranije donesene. No to je zapravo temeljno pitanje o ingerencijama MO čemu sam rekao par riječi u uvodu.
U nastavku je dana informacija da nadogradnja našeg vrtića kreće najesen te da će svi mališani biti tijekom izgradnje zbrinuti na alternativnim lokacijama. Gradonačelnik je napomenuo da je usprkos našim dvojbama o cijeni i izvedbi vrtića sve u okvirima planiranog te da je cijena korektna.

Predstavnici komunalnih poduzeća (Energo i ViK) su upoznali vijećnike sa planovima izgradnje infrastrukture, te možemo, uzimajući u obzir financijsku situaciju, biti zadovoljni sa planom i realizacijom. Također je potvrđeno da se provode aktivnosti (projektiranje i imovinsko-pravna priprema) za završetak ceste A (na Boku) čime bi se u tom dijelu konačno riješila opasna raskrsnica i glavnina prometa korektno usmjerila kroz cestu A.

Gradonačelnik je zaključio da će u sljedećem razdoblju biti veliki izazov osigurati financijska sredstva za planirane objekte tako da je dinamiku izgradnje teško predvidjeti no moguće je da će se otvoriti u budućnosti neke nove mogućnosti (kroz europske fondove i sl.) no svakako se sve pripremne radnje mogu odraditi.

Uređenje nogostupa duž Drenovskog puta  i ulice Svetog Jurja – velika podrška građana

Kako je najavljeno održan je u Domu na Lokvi sastanak sa građanima na temu uređenja nogostupa i možemo reći da je odaziv bio vrlo pozitivan. Građani su prepoznali potrebu da se problem nogostupa konačno riješi nakon tolikih godina i sa posebnim zadovoljstvom mogu reći da je postignut dogovor sa vlasnicima zemljišta na dionici od crkve Sv. Jurja do raskrsnice na Lokvi koji će ustupiti teren širine oko 1 m za izgradnju nogostupa. Kao kompenzacija vlasnicima će se izgraditi potporni zidovi i urediti ulazi u dvorište (po modelu već razrađenom u Brune Francetića). S obzirom na raspoloživa sredstva ove godine realizirati će se ta prva dionica dok će se sljedećih godina prema planu nastojati realizirati i ostale dionice duž ulice Svetog Jurja. Prema sadašnjem planu Rijeka Prometa radovi bi trebali biti završeni do jeseni ove godine te se nadamo da će u sljedećoj školskoj godini naši mališani mnogo sigurnije ići u školu i u crkvu.
Svima se još jednom zahvaljujem na razumijevanju i suradnji i nadam se nastavku sljedeće godine.

Uređenje Cvetkovog trga – prezentirano idejno rješenje na zboru građana.

U skladu sa konceptom da se svi ključni projekti bitni za razvoj i uređenje Drenove javno prezentiraju i razmijeni mišljenje sa građanima na prigodnom zboru građana predstavljeno je idejno rješenje za uređenje Cvetkovog trga od strane autora gospođe Radojke Juretić, d.i.a. iz Arhitektonskog studija d.o.o. te uz nazočnost gospodina Vladimira Jauka ispred Odjela gradske uprave za komunalni sustav.
Problem Cvetkovog trga već duže vrijeme muči vijećnike jer je Drenova je u tranziciji iz sela u prigradsko naselje “izgubila” svoj prirodni centar naselja.
Zbog povijesnih razloga zapravo postoje dva centra – prostor Cvetkovog trga za područje Donje Drenove te Društveni dom na Lokvi kao centar za područje Gornje Drenove

Prostor Cvetkovog trga tako predstavlja prirodno okupljalište za građane D. Drenove  no nažalost u proteklom razdoblju pretvoren je u običan parking. Vijećnici smatraju da je neophodno tom prostoru vratiti obilježje trga koje je imao tijekom više od stotinu godina a izgubio u zadnjih desetak godina.
Kako kaže Jane Jacobs, poznata američka urbanistica – „trgovi su duše naselja“ i oduvijek a danas pogotovo (upravo zbog otuđenja koje donosi moderna civilizacija) su nužni za socijalizaciju i druženje.

No to ne funkcionira ako se ljudi moraju provlačiti između automobila i nemaju gdje sjesti. Prema tome jedan od glavnih zahtjeva arhitektima bio je zaprečivanje prometa ispred crkve i „otvaranje“ prostora za pješake. Međutim činjenica je i da smo obavezni osigurati zakupcima prostora u zgradi MO nesmetano obavljanje obrta i parking za njihove klijente. Ključni problem trga a zapravo i šire okolice je kronični nedostatak parkirnih mjesta za stanovnike okolnih zgrada (primarno iz Cvjetne ulice) tako da se trg koristi kao i njihovo dugotrajno parkiralište. Stav je Vijeća da problem parkiranje treba sagledati u širem kontekstu te pokušati u narednom razdoblju a prije početka radova na trgu osigurati dodatna parkirna mjesta za te stanare primarno u krugu same Cvjetne ulice i u blizini (već je u planu za ovu godinu).

Osim toga nedvojbeno će trebati promijeniti i naše navike – komociju, jer u blizini trga ima oko 200 parkirnih mjesta (sveučilišne zgrade) no većini je teško napraviti nekoliko koraka. Vijeće smatra da je autorica uspješno odgovorila postavljenim zadacima i da je dala primjereno rješenje vrativši Cvetkovom trgu funkciju koja mu jedino pristaje. Građani su dali nekoliko korisnih primjedbi koje će biti uvažene, npr. da se u sklopu uređenja trga obuhvati i prostor borove šumice ispred samostana koji bi trebalo urediti kao park a smatra se i da je to najbolje mjesto za spomenik poginulim braniteljima sa područja Drenove koji se namjerava izgraditi u sljedećem razdoblju. Također je predloženo da se obuhvati i prostor između Crkve i zgrade MO te da se uredi put prema dječjem igralištu kod sveučilišnih zgrada čime bi se cijelo područje konačno primjereno uredilo i sačinjavalo jedinstven prostor.

Što se tiče samog rješenja (detalji su dostupni na WEB stranicama MO) osnovna ideja autorice je da se postojeći prostor sa velikim nagibom poravna i formira nekoliko logičkih i funkcionalnih cjelina – jedna cjelina je prostor ispred Crkve koji se nastavlja prema ulazu u zgradu MO. Druga cjelina je centralni prostor trga koji je spušten za tri stepenice te parkiralište kao treća cjelina. Materijali koji će se koristit su prirodni kamen za prve dvije cjeline te asfalt za parkiralište. U sklopu uređenja trga biti će riješena i odvodnja te rasvjeta.

Na kraju se naravno postavlja pitanje kada će krenuti uređenje, prema sadašnjem dinamičkom planu, nakon uvažavanja prijedloga VMO i građana pristupiti će se izradi izvedbene projektne dokumentacije te dobivanja lokacijske dozvole što se očekuje do sredine jeseni. Realno je očekivati da bi se rekonstrukcija Cvetkovog trga mogla obaviti tijekom sljedeće godine.

Isplati li se biti pristojan ?

Ovaj saziv VMO uložio je veliki trud u protekle četiri godine na aktivnu suradnju sa brojnim gradskim odjelima koje je negdje bila odlična, a negdje blago rečeno slaba. Osnovna ideja vodilja bila je imati pristojnu i argumentiranu komunikaciju, uvijek slati jasne stavove potkrijepljene činjenicama jer se smatralo da će tada nadležne gradske službe imati lakši posao. Mi nikad nismo sazivali dramatične presice, objavljivali otvorena pisma u Novom Listu, dovodili ministre i sl. nego smo strpljivo čekali da na „nas dođe red“.

Činjenica je da na Drenovi ima dosta potreba građana koje nisu zadovoljene i da se na njihovo rješavanje čeka zapravo godinama ili desetljećima, a kada se krene sa rješavanjem onda uvijek imamo dojam da su rješenja preskupa ili neprimjerena i da se za teško osigurana sredstva moglo napraviti mnogo više.
Može se reći da je Drenova najuspješniji MO u Rijeci (sudeći barem prema dobivenim nagradama jer smo osvojili prva mjesta u svim kategorijama gdje smo se natjecali) no ipak vlada percepcija kako je Drenova „zadnja rupa na svirali“ gradu kojem pripadamo. Što stvara takav osjećaj drenovčana ? – pa prije svega problem nerješavanja krupnijih i kapitalnih zahvata na Drenovi (prometa, kanalizacijske i plinske infrastrukture, dvorane i sportskih sadržaja za naše mlade) i posebno neshvatljivo kašnjenje UPU Gornje Drenove za koje nema suvislog opravdanja – ili ga se ne može dobiti. Jasno kada nema tog osnovnog dokumenta sve ostalo stoji i ne može se realizirati pa time nezadovoljstvo građana i nas vijećnika postaje opravdano.

Može se reći da je fundamentalni problem (no istovremeno i prednost) Drenove to što je dio grada Rijeke. Tom činjenicom definirana je i namjena prostora koji je prema GUP-u prostor za stanovanje i rekreaciju praktično bez industrijskih i privrednih zona. Sa te strane možemo biti i zadovoljni jer živimo u čistom i mirnom okruženju no problem nastaje što smo onda ujedno i na zapećku izgradnje objekata gradske infrastrukture. Grad sigurno mora integralno sagledavati svoj razvoj i u pojedinim trenucima davati prednost pojedinim projektima ili dijelovima grada. I to onda mora biti jasno iskomunicirano da građani znaju na čemu su i kada točno mogu očekivati rješenja problema koja ih muče.

I sada dolazimo do ključnog dijela – sve prethodno djeluje razumno i prihvatljivo no onda čujemo sljedeću izjavu:
„… neka ste vi pristojni i dobili nagrade, ja lupim šakom o stol i dobijem što hoću (dvoranu, kanalizaciju, plin)“
Moguće da je ta izjava jednog od naših kolega pretjerana no građani očito čitajući novine zaključuju da „agresivniji“ MO postižu bolje rezultate i „više dobivaju“. Posebna je problematika razumijevanje procesa planiranja (u četverogodišnjim ciklusima) i da se recimo dvorana ne može dobiti „preko noći“ no čekanje od dvadeset godina također nije prihvatljivo.

Želimo vjerovati da je naš put ipak ispravan te ćemo stoga tražiti od g. gradonačelnika da nam na čim skorijem sastanku zajedno sa pročelnicima da jasne informacije o statusu rješavanja svih problema koji muče stanovnike Drenove, kako bi svima bilo jasno što nas i kada očekuje a ako se nešto odgađa zašto i do kada. To je doista građanski minimum koji očekujemo.

Vrtić na Drenovi – zašto jednostavno kad može biti komplicirano 

Građani Drenove čekali su više od 20 godina na proširenje vrtića i sada kad su ga dočekali ostaje gorak „okus u ustima“. Nastavno na uvod i ovdje se možemo upitati kako se troše sredstva poreznih obveznika i da li doista moramo imati i prihvaćati ovakva rješenja. Umjesto de se u ova krizna vremena dobro razmotri što je optimalno rješenje i kako da ono uz traženu funkcionalnost bude i ekonomski optimalno – ono što smo dočekali (prema Novom Listu) je najblaže neprimjereno. Proširenje vrtića koje stoji 10.000.000 kuna sa nekakvim vrtovima na krovu, liftovima i ostalim vjerujem sjajnim rješenjima iziskuje potrebu da se postavi temeljno pitanje – komu treba takav vrtić? Građanima i njihovoj djeci ili nekom arhitektu za dokazivanje svojih „ideja“. Neko će reći da se na ograničenom prostoru nije ništa moglo napraviti pa zato i treba ovako kompleksno i skupo rješenje. No po ne znam koji put stavljeni smo pred gotov čin a naši prijedlozi nisu uvaženi (pogledati sljedeći prilog). Uvijek je izgovor da je sada sve gotovo pa se ne može više odgađati – jer bilo kakve promjene znače daljnje odgode – a onda su za to krivi građani koji se bune i naravno mjesni odbor. Po jednoj strani od građana i vijećnika se očekuje „domaćinsko“ ponašanje a po drugoj strani stalno svjedočimo strašno skupim građevinama koje su skupe za građenje a kamoli za održavanje. Možete misliti koliko poskupljuje održavanje zeleni krov, lift i slično na jednom vrtiću. Tko će kasnije plaćati kada popusti izolacija i počne prokišnjavati ili se pokvari lift. Što je sa sigurnošću djece na tom krovu – nije li jednostavnije da se igraju na zemlji. Naravno odgovor je „netko je o tome valjda razmišljao“ no ti „koji razmišljaju“ obično nisu blizu kada stignu računi. I što sad? Pa ništa, kotač povijesti ne može se zaustaviti – dobiti ćemo „high-tech“ vrtić a troškove će snositi neke buduće generacije (no to je ionako njihov problem).

Antologijski prijedlog g. Škunce – uspostaviti kamionsko parkiralište pored jaslica i vrtića Drenova

Naravno očigledno rješenje koje bi vjerojatno pojeftinilo gradnju (naime argument za komplicirani projekt vrtića je nedostatak prostora) bilo je da se tlocrtna površina prostora vrtića poveća i da se pronađe način da se gubitak nastao građenjem kompenzira na nekom drugom mjestu. VMO Drenova je dao prijedlog koji je bio prihvaćen od strane Odjela gradske uprave za školstvo da se postojeće parkiralište koje nije u funkciji dodijeli vrtiću te da se uredi na način i prema potrebama samog vrtića kako bi činio integralnu cjelinu. Naime taj parking od izgradnje nije u funkciji zbog očite komocije stanovnika okolnih zgrada kojima se ne da prošetati desetak metara tako da uglavnom „zjapi“ prazno. Prije nekoliko godina bila je ideja da se parking pretvori u lokalnu tržnicu no od toga se odustalo jer nije bilo nikakvog interesa od strane zakupnika. Nakon što su propala tri natječaja i konačnog odustajanja od ideje tržnice VMO Drenova zaključilo je da jedino ima smisla spomenuta ideja. Time bi se riješio problem igrališta a i spriječilo bi se dovoženje otpada na parking.

No naravno prijedlog je odbijen od g. Škunce uz obrazloženje koje dokazuje da nije učinjen niti minimum napora da se pronađe korektno rješenje. Posebno je skandalozan dio prijedloga gdje se „preporuča“ MO Drenova da parking dovede u funkciju u smislu da ga koriste kamioni ?!
Vjerujem da ovome ne treba poseban komentar. No kada se cijela priča stavi u kontekst skupog vrtića koji je skup jer nema mjesta …

Uređenje nogostupa duž Drenovskog puta  i ulice Svetog Jurja te uspostava pješačkih prijelaza 

Problematika nogostupa i pješačkih prijelaza traje već godinama ako ne i desetljećima. Prošli smo sve faze: od rasprave čija je cesta odnosno preciznije nogostup, tko bi to trebao financirati, tko bi trebao sakupljati dozvole građana, itd. itd. Uz to je povezan problem da se pješački prijelaz ne može napraviti ako nema nogostupa kao i ostale komplikacije. Naravno sva prepiska i nadmudrivanja tijekom proteklog vremena (najsvježija je konstatacija da je to zaostatak iz prošlog sustava i način da se o tome nije vodilo računa – što je naravno točno, no to ne znači da se problem ne može pokušati riješiti) nije umanjilo činjenicu da su naša djeca i građani u stalnoj pogibelji na putu ka svojim kućama, u školu ili u crkvu. Promet je proteklih godina eksponencijalno porastao a poglavito posljednjih godinu – dvije kada je izgrađeno Viškovo i sada se pola tamošnjih stanovnika „vozi“ preko Drenove.

Kako bi se barem djelomično riješio taj problem VMO Drenova je u prioritetima za ovu godinu osiguralo sredstva da se nogostup izgradi svugdje gdje je to moguće i da se ne gubi energija na dionicama gdje je očigledno da nema rješenja.
Čitav projekt naravno neće uspjeti bez sudjelovanja građana drenove i vlasnika zemljišta uz cestu. Iskoristio bi se princip koji je primijenjen kod uvođenja minibusa za Kablare a sastojao se dozvole vlasnika da se potreban dio parcele za proširenje (tipično 0,5 do 1 m) koristi kao javno dobro (cesta ili pločnik). Kompenzacija vlasnicima bila je realizirana kroz izgradnju kamenih zidova sređivanja ulaza i manjih radova uz trasu. Moram reći da je odaziv građana bio 100% te je tome omogućeno uvođenje minibusa na čemu im još jednom zahvaljujem.

U skladu sa prethodnim 21. travnja 2009 u 18:00 u društvenom Domu na Lokvi održao bi se javni skup gdje bi predstavili dionice na kojima se predlaže realizacija nogostupa primarno duž Svetog Jurja te Drenovskog puta.
Također bi se na skupu razmotrile i neke druge ideje koje bi se mogle realizirati u sljedećem planskom razdoblju na tim trasama ako bude interesa građana i naravno volje vlasnika terena da uz primjerenu naknadu ustupe terene za predložene svrhe (primjer je problem parkiranja kod crkve Svetog Jurja  gdje postoji nekoliko ideja kako ga riješiti) te saslušati komentare i želje građana.
Nadam se dobrom odazivu i suradnji jer se ovaj projekt može realizirati jedino vlastitim snagama.

UAB Drenova – Antifašizam koji nestaje…

Prilično je bilo sumorno na godišnjoj sjednici UAB Drenova gdje je bio očit „zamor materijala“ drenovskih antifašista i posvemašnji nedostatak podmladka. Zašto je to tako i zašto u našem društvu „nije popularno“ biti antifašist zanimljivo je pitanje na koje se teško može odgovoriti u Drenovskom listu no vrijedi pokušati. Zašto baš sada – zato jer upravo u ovom trenutku a zapravo konstantno u proteklih 20 godina ide zamjena teza i izjednačavanje antifašizma sa komunizmom i svim problemima koji iz takvog stava proizlaze. Konstantno se iskrivljuju povijesne činjenice, „izvlači“ samo mračna strana a sve što je napravljeno i bilo pozitivno se namjerno prešućuje. Nedvojbeno su na kraju rata počinjeni strašni zločini, svako kažnjavanje bez suda je neprihvatljivo i treba pozvati na odgovornost one koji su to činili, no bitan je i povijesni kontekst. U našem slučaju svakako treba odrediti odgovornost za počinjeno i identificirati počinitelje zbog jednostavnog razloga – da ljaga ne padne na sve. Nažalost povijest se ponavlja i danas naši generali sjede u Hagu upravo zato jer na vrijeme nisu kažnjeni pravi zločinci.

Kakve to veze ima sa UAB Drenova – jednostavno, umjesto da su časno društvo ljudi (sa brojnim podmladkom) koji su se izborili da Rijeka i Istra budu u Hrvatskoj i da mi danas pripadamo slobodnom svijetu oni su društvo koje izumire. I ako se nešto ne poduzme sigurno za koju godinu više nitko neće moći svjedočiti „zašto su se borili“. Arhive su temeljito ispražnjene, knjige sklonjene, oni nemaju kome prenijeti svoja iskustva, što je još gore ni suvremeni branitelji nisu u ništa boljoj poziciji – ta gdje su oni u prilici pričati kako im je bilo i zašto su se borili ?

Postali smo valjda jedina nacija na planetu koja nema svoju slavnu prošlost. Koja je izgubila svoje heroje (i bivše i nove). To nije normalno i zdravo za razvoj društva i dugoročnih vrijednosti. I pravog patriotizma i domoljublja.
I zato kada se sljedeći put budete šetali pored spomenika na Lokvi, pogledajte ta imena i te ljude i pitajte se zašto su oni položili svoj život i što su mislili kada su odlazili u partizane. I gdje bi mi danas bili da nije njih bilo. Možda sam osjetljiv jer je i moj nono dao svoj život za tu ideju no ako ništa drugo barem mu ovoliko dugujem. Nadam se da ćemo u sljedećim brojevima Drenovskog lista uspjeti prikupiti dio te povijesti koja nestaje …

Da li trebamo odustati i dozvoliti da se Drenova pretvori u „ghetto“ ?

Građani me često pitaju ima li smisla truditi se i raditi u mjesnom odboru na raznim projektima za zajednicu kad smo svakodnevno suočeni sa morem omalovažavanja i destrukcije prema svemu što se napravi. Pitanje je doista bitno jer pokazuje nijemu nemoć velike većine pristojnih i mirnih građana koji mogu konsternirano posmatrati kako skupine besprizornih uništavaju kvalitetu života nas kao građana na području našeg mjesnog odbora.

Zapravo je fascinantno posmatrati kako treba sve manje vremena od trenutka kad se nešto postavi ili uredi (primjer dvorca u novouređenom igralištu pored ambulante) do trenutka uništavanja ili nagrđivanja – manje od dva tjedna što je novi neslavni rekord. Ili recimo konstantno devastiranje autobusnih stanica ili klupa gdje više ni ne stignemo sve pratiti, no nažalost stignemo brojati račune koji stižu na naplatu i financijske štete koje postaju neizdržive. No „napadi“ se i proširuju pa su prije par tjedana razbijena stakla na čitavoj južnoj strani O.Š. Fran Franković čime je nastala šteta od 50.000 kn. Tragedija je da škola umjesto da uloži taj veliki novac u poboljšanje standarda učenika mora sanirati nečije bezumlje.

Što to znači za funkcioniranje naše zajednice ? Pa primarno da će se uskoro dogoditi da se više neće moći obavljati popravci i da ćemo  se naći u okruženju razbijenih klupa i čekaonica, devastiranih igraonica. I nesigurnih ulica …
Kažu građani da se boje navečer izaći u neke ulice (pogotovo petkom i subotom) u našem naselju jer su imali neugodnosti sa agresivnim alkoholiziranim (ili drogiranim) pojedincima.
Da li je to smjer kojim želimo ići i koji želimo dozvoliti?  Da li je to društvo za koje smo se generacijama borili i tko ima pravo da nas iz doista visokog socijalnog i društvenog standarda baca u neko mračno doba. Vjerujem da nije potrebno na stranicama ovoj lista trošiti riječi o problematičnim dosezima „liberalnog kapitalizma“ na globalnoj razini no, na ovoj našoj, lokalnoj, nas sve žešće pogađa. Nama opravdanja za nasilje i destrukciju – upravo suprotno, baš u vremenima krize trebamo čuvati ono što imamo jer će nam sredstva trebati za nešto bitnije.

Daleko bi nas sada odvelo razmatranje zašto je to tako. Živimo u kulturi nasilja, od političke bahatosti kojoj dnevno svjedočimo, do prave glorifikacije nasilja u filmovima i na televiziji, nasilja u tisku, nepoštivanja privatnosti i stvaranja mračnih zvijezda iz domene polusvijeta. Društveno je postalo prihvatljivo da se bogatstvo zgrće na nepoštene ili kriminalne načine (o nekoj etici je bespredmentno razgovarati) – a kako je pamćenje u današnjim vremenima kratko – odjednom imamo solidan broj „uglednih biznismena“. Kakva je to poruka mladima, da li se isplati školovati i studirati gotovo dva desetljeća ili je bolje i brže dilati drogu i „kupiti“ ugled i poziciju u društvu ?

Daljnjoj degradaciji opće društvene slike „sjajno“ prodonose javni mediji, primarno televizija, sa programima koji su nas skandalizirali prije nekoliko godina (tipa Trenutak istine ili Big Brother) i gdje nismo mogli vjerovati da će se takvi sadržaji (?!) pojaviti i na našem prostoru. Dakle, u takvom okruženju,  sa postojećim društvenim problemima i nepravdama i stanjem u obrazovnom sustavu – što možemo očekivati on naše djece ili maloljetnika?

Sigurno ih nesmijemo prepustiti zakonu ulice. Sigurno trebamo sa njima raditi i razgovarati. Sigurno im trebamo ukazati što slijedi ako se prepustimo zlu koje je oko nas. Vjerujem da ni njima ne bi bilo ugodno živjeti u okruženju kao na slikama koje donosim iz „ghetta“, u pazite, Philadelphia USA. Teorija (i praksa nažalost) kaže da degradacija socijalnih sustava (a to je zajednica u kojoj živimo) počinje postepeno i ako se na vrijeme ne zaustavi obično loše završava. To se naziva i „sindrom razbijenog stakla“, kada neko područje počinje propadati onda se mijenja struktura stanovništva, ljudi odlaze u „sigurnija“ područja čime se gubi ekonomska snaga i spirala propadanja se ubrzava.
Netko će reći – to su gluposti, pa nije tako loše na Drenovi. Upravo suprotno! Trebamo se boriti SADA da se negativni trendovi odmah zaustave i da napravimo korektivne mjere dok je još vrijeme. Što trebamo čekati – da se štete sa stotina tisuća kuna podignu na milijune pa da onda reagiramo. No onda će definitivno biti kasno jer tih miljuna za popravke nema i završavamo sigurno kao na slikama.

Treba li nam nova sportska dvorana?

Ono što zacijelo može pomoći jest veći angažman svih „struktura“ od vrtića i škola, sportskih i kulturnih društava (u krajnjoj liniji i političkih stranaka) na radu sa mladima. Treba im ponuditi zanimljive sadržaje a prije svega prostor na kojemu mogu iskazati svoja stremljenja i interese. Posve je izvjesno da bi od velikog značaja bilo da se čim prije izgradi primjerena dvorana i možda još neki sportski objekti. Naravno sada će netko reći da ima bitnijih stvari od dvorane no ako zbrojimo sve štete u gradu Rijeci brzo bi došli da u desetljeću izgubimo upravo jednu manju dvoranu.

Upravo bi rad sa mladima trebao biti jedan od glavnih prioriteta rada svima nama, a što se tiče nasilja više u sljedećem tekstu.

Inicijativa za uspostavu ispostave policijske stanice za područje MO Drenova, MO Škurinje i MO Pehlin (i drugih susjednih MO)

Suočeni sa problemima u prometu, sigurnošću građana, devastacijom javne infrastrukture a na inicijativu predsjednika MO Škurinje g.Šantića održan je 25.11.2008. zajednički sastanak predstavnika MO Drenova, MO Pehlin i MO Škurinje. Zaključeno je da se spomenuti problemi više ne mogu rješavati sa postojećim metodama (policajac u zajednici) jer se radi o području sa gotovo 20.000 stanovnika i dva policajca usprkos njihovom velikom zalaganju nikako ne mogu pokriti taj prostor.

Zaključeno je da se pokrene inicijativa za uspostavu policijske stanice ili ispostave na području naših MO jer smatramo da bi samo postojanje takvog objekta značajno popravilo situaciju u svim pogledima. Postaja bi trebala biti smještena na prometno pogodnom mjestu, no naravno sve potrebne detalje trebaju definirati eksperti.

Nova zgrada DVD Drenova i policijska stanica

S obzirom da na području Drenove uspješno djeluje DVD Drenova, koji danas djeluje u potpuno neadekvatnim uvjetima pojavila se ideja da se ti zahtjev za policijskom stanicom objedini sa njihovim potrebama  i da se pokuša naći zajedničko rješenje (odnosno da se kod izgradnje vatrogasnog doma osigura prostor potreban za djelovanje policijske stanice ili ispostave). Inicijativa za izgradnju  novog vatrogasnog doma  na Drenovi,  spominje se već više godina, a ove godine uvrštena je i u Program rada Gradske vatrogasne zajednice Grada Rijeka, sa ciljem da se na području Drenove nađe odgovarajući prostor veličine cca  3000 m2 , isti uvrsti u urbanističke planove, te krene sa ostalim aktivnostima na izgradnji vatrogasnog doma za  potrebe DVD-a Drenova.
Moguća lokacija

Analizom prostora i vlasništva nad terenima pronađena je pogodna parcela u vlasništvu grada Rijeke na prostoru između MO Drenova i MO Škurinje. Lokacija je optimalno smještena između Škurinjskog naselja i Donje Drenove na glavnoj prometnici koja ih povezuje. Omogućava brz pristup na glavnu mrežu prometnica a nalazi se u približnom težištu naselja. Prostora ima dovoljno za izgranju objekta u koji bi se mogli smjestiti DVD Drenova su skladu sa njihovim zahtevima i potrebama i policijska stanica ili ispostava.

Prema važećem GUP-u na toj parceli dozvoljena je gradnja, stoga ne vidimo veće prepreke za realizaciju. Tijekom prosinca upućeni su prijedlozi nadležnim službama te se nadamo da će se moći pronaći rješenje koje će omogućiti da se poveća razina sigurnosti na područjima naših (a i susjednih MO). Nadalje, smatramo da uspostavu policijske stanice treba gledati primarno u preventivnom a manje u represivnom kontekstu i da će omogućiti da se produbi već postojeća suradnja sa PU. Naravno postoji priličan broj prepreka koje treba savladati (financiranje izgradnje objekta, problem sa zapošljavanjem policajaca itd.) no smatramo da su svi rješivi i predstavnici navedenih MO će se ozbiljno angažirati na traženju realističnih rješenja.

Zborovi građana – jednosmijerna ulica ili autocesta komunikacije   ?

Glavni događaj proteklog razdoblja je svakako zbor građana održan povodom planirane izgradnje POS-ovih stanova na Drenovi. Detalje prijepora i samu raspravu donosimo u nastavku u formi zapisnika sa zbora no smatram nužnim otvoriti pravu temu a to je (ne)komunikacija pojedinih gradskih odjela sa mijesnim odborima i građanima. Činjenica jest da je u posljednih par mjeseci sve izrazitije nezadovoljstvo mjesnih odbora sa načinom na koji se donose određene odluke vrlo značajne za život gređana na pojedinim području i to više nisu izolirani slučajevi nego postaju pravilo (Orehovica, Srdoči, Pehlin, Luka itd.).
Stječe se dojam da se mnogi problemi rješavaju „kabinetski“, iz ureda, bez obilaska terena i razgovora sa mještanima odnosno dijaloga koji bi svakako polučio bolja rješenja.
Nedvojbeno je da ljudi koji žive na nakom području imaju bitno bolji pregled stanja na terenu kao i ideju o mogućim rješenjima. Moguće da nisu sva prihvatljiva, no pristojno bi ih bilo barem razmotriti i ponuditi odgovore. Argument da za to „nema vremena“ je neuvjerljiv jer se svaka stvar razvlači mjesecima pa konzultacija sa mjsnim odborom ne može biti razlog bilo kakvom kašnjnju.
Jasno je da problemi nisu uvijek jednostavni i da njihovo rješavanje zahtijeva određenu stručnost no analizirajući neke od njih pokazuje se da predložena rješenja ne prolaze ni „zdravo-razumski“ a kamoli stručni test iako su su upravo stručnost i ekspertiza zgodna krinka za prikrivanje površnosti i nemara. Primjeri su brojni i možete ih gotovo svakodnevno pronaći u Novom Listu. Dobar dio nezadovoljstva riješio bi se i pravovremenim dostavljanjem cjelovitih službenih informacija i dokumentacije i a ne da su mjesni odbori prisiljeni baviti se istraživačkim radom kako bi stekli pravu sliku.

Teze tipa „niste dovoljno stručni da o tome raspravljate“ ili „preuzimate si previše ovlasti, odnosno to nije u vašoj ingerenciji“ su možda točne no ne eliminiraju potrebu da se građanima daju jasni i nedvosmisleni odgovori na postavljena pitanja.

Koncept da se nudi novi „razvoj“ (zgodna je zakonska definicija kojom se u Zakonu o prostornom planiranju navodi da se planiranja u prostoru provode radi potreba stanovništva i razvojnih projekata jedinice lokalne samouprave pri čemu bi valjda na prvom mjestu trebale biti potrebe domicilnog stanovništva) bez da se prethodno riješe svi nagomilani infrastrukturni problemi (promet i kanalizacija kao najaktualniji) je potpuno neprihvatljiv pogotovo kada se progurava kroz izjave tipa da su Drenovčani neosjetljivi socijalne slučajeve i ljude kojima trebaju ti stanovi pa bi valjda sada trebali pristati na svako rješenje.

Drenova nije nikakvo elitno riječko naselje, dapače možemo ga smatrati upravo radničkim jer je tako i građeno, prema tome nema sigurno „socijalne neosjetljivosti“ no svakako ima osjetljivosti na bezobrazluk i nametanje gotovih rješenja bez ikakve rasprave. Za POS na Drenovi ima svakako mjesta no ne na predloženoj lokaciji bez da se razmotre alternative.
Ako se i sve alternative pokažu kao neizvedive Vijeće će inzistirati da se prije bilo kakvih zahvata najprije riješe svi zahtjevi građana i problemi na tom području a ne da se po običaju ostane samo na maglovitim obećanjima.

Problemi nisu jednostavni no sigurno je da komunikacija sa mjesnim odborima i građanima te iznalaženje rješenja koja će sve zadovoljiti (ili barem većinu) nema alternative. Krah te komunikacije može samo produbiti nepovjerenje građana u sustav („sve je već dogovoreno“, „ovo je farsa“) a onda se postavlja i pitanje funkcije mjesnih odbora i općenito lokalne samouprave. Ako je sve unaprijed određeno onda nema potrebe za mjesnim odborom i mišljenjem građana (a mjesni odbor upravo artikulira to mišljenje građana) no bojim se da bi nas to odvelo posve suprotno od smijera prema kojem kao društvo stremimo.

Pozadina problema POS stanova

1. Sporna lokacija

 

Ključni problem predložene lokacije je šire okruženje koje je infrastrukturno (prije svega prometno) neriješeno a osim toga s obzirom da ovo podrucje pripada urbanom pravilu broj 6. Generalnog urbanistickog plana Grada Rijeke (07/07) u kojem se predvida gradnja pretežito obiteljske i višeobiteljske tipologije izgradnja višestambenih objekata nije dozvoljena (te je potrebno mijenjati DPU Drenove). Gradnja velikih objekata potpuno je neprimjerena užem okruženju, odnosno upravo suprotno – toj zoni su primjerenije obiteljske kuće. Vjeće je i u starom sazivu (2002) predlagalo alternativne lokacije na Drenovi (prema Škurinjama ili Kablari) no one nisu nikad razmatrane ili je informacija o tome nedostupna. Neshvatljivo je da se čitav proces vodi bez konzultacija sa vijećem što i dovodi do ovakvih rekcija Vijeća i građana.

2. Neriješena prometna povezanost

DPU Drenove predviđa korektno prometno rješenje no ono nažalost nikada nije realizirano (primarno u segmentu spojeva prema Drenovskom putu) a nema ni jasnog plana ni vremenskog hodograma za realizaciju. Jasno je da treba znatno vrijeme za razrješavanje prije svega imovinsko-pravnih odnosa, da moraju postojati odgovarajuća sredstva za realizaciju i najvažnije volja da se prometnica dovrši. S obzirom na navedeno stanje bespredmetne su bilo kakve nove investicije dok se infrastruktura ne kompletira. Osim toga vijeće ima brojne pritužbe građana koji se žale na pucanje vodovodnih cijevi u tijelu prometnica i ostale probleme koje imaju, stoga je potrebno cjelovito rješenje. Nažalost kakvo je trenutno stanje prije 2010-12 se ne može ništa očekivati je ta prometnica jednostavno nije ni u kakvim planovima.

 

 

3. Problem zaštite okoliša i prirodnih staništa

Na području „rezerviranom“ za POS nalazi se gusta borova šuma i kako su sami autori programskog zadataka naveli:

„Potrebno je sacuvati u najvecoj mogucoj mjeri zatecene ambijentalne vrijednosti prostora: postojece mocvarno stanište flore i faune, panoramske vizure prema šumovitim predjelima Velog vrha i brdovitog zaleda Rijeke. U centralnom dijelu podrucja obuhvata nalazi se mocvarno stanište posebne flore i faune koje doprinosi biološkoj raznolikosti podrucja. Potrebno je taj prostor sacuvati i urediti za kretanje i boravak ljudi, ali ni po koju cijenu se nesmije narušiti prirodno stanje staništa”, no posve je nejasno kako se to misli realizirati ako će se na tom prostoru izgraditi 100 stanova, a potpuna je iluzija da će se zadržati močvarno stanište ili borova šuma usred objekata planiranih dimenzija. Da ne spomenemo da u zelene površine ulaze i „parking sa drvoredom“ pa je rezultat potpuno predvidiv. Glavna odrednica održivog razvoja Drenove je upravo očuvanje zelenila i jasno je da ovakvi zahvati u zelenilo izazivaju ogorčenje građana.

 

4. Kanalizacija

Problematikom neadekvatne kanalizacijske mreže na Drenovi vijeće se bavi duže vrijeme. Posebno je problematičn dio istocno od Drenovskog puta jer nije izvedena javna kanalizacijska mreža. Buduci da nije izvedena kanalizacijska mreža sve postojece gradevine imaju rješenu odvodnju otpadnih voda sistemom pojedinacnih prikljucaka na zasebne trodjelne septicke jame. Apsurdna je situacija da se čak i višestambeni objekti (sveučilišne zgrade – jedna od njih) grade sa septičkim jamama jer to ne može osigurati primjeren komunalni standard na tako gustom urbanom području.

Osim toga sa postojećim kanalizacijskim sustavom su konstantni problemi (neugodni mirisi) te očito postoji neki strukturni problem. U svakom slučaju prije bilo kakvih daljnjih aktivnosti potrebno je razriješiti navedeno stanje, izgraditi kolektore odgovarajućeg kapaciteta te se tek onda može razgovarati o daljnjim planovima.

---

Zašto zašto smo uvijek nezadovoljni  ?

Više puta sam pisao o problemu da živimo u društvu koje je uglavnom defetističko i depresivno. Medijima caruju crne kronika i loše vijesti, a kad se dogodi nešto pozitivno, to je onda valjda za rubriku „vjerovali ili ne“.  Kako u širem društvu tako i na našoj Drenovi. Evo samo nekoliko zadnjih primjera.
Nakon dugog čekanja konačno smo dobili minibus za Kablare koji je, nadamo se, ipak riješio problem prijevoza naših mališana i starijih građana, no ni nakon tjedan dana vožnje već se pojavljuje „hrpa“ primjedbi (tipa: ne valja vozni red, minibus ne prometuje nedjeljom i subotom navečer, prerijetko vozi itd.). Izgleda da građani zaboravljaju da su minibusi potpuno nerentabilni za Autotrolej te da u svakom slučaju predstavljaju znatan iskorak u smislu kvalitete življenja na nekom području, no na žalost, nismo dovoljno bogati da ne bi bilo nikakvih ograničenja. Kompromis koji je postignut (korist/cijena) je upravo na snazi jer smatramo da to pokriva glavninu potreba, a Autotrolej je dao i mogućnost da se nakon nekoliko mjeseci – kad se utvrdi broj putnika i naprave modifikacije voznog reda. Svaka ideja i primjedba mora biti argumentirana i nemože samo izražavati nečiji „osjećaj“, da nešto ne valja, već mora biti uzet u obzir i ekonomsku realnost rješenja.

Drugi primjer je prozivanje Vijeća putem anonimnih pisama na Radio Rijeci. Ne ulazeći u motive pisca i po nama potpuno bespredmetnim sadržajem, vijeće smatra da je žalosno da se nakon svih naših napora koje radimo u ovom sazivu (izdavanje lista koji upravo čitate, ažurnost informiranja putem WEB-a, transparentnost svih naših glavnih dokumenata koje možete također naći na WEB-u), neki naši sumještani umjesto da nam se direktno obrate i da pokušamo zajedno pronaći neko rješenje njihovog problema, koriste ovakav način komunikacije sa Vijećem. Uopće nije nikakva poteškoća dogovoriti i direktan sastanak sa bilo kojim vjećnikom putem naše tajnice. Iako je većina vjećnika zaposlena i ima brojne svakodnevne obaveze uvijek ćemo odvojiti dio našeg vremena za probleme građana jer smo se i prihvatili tog posla upravo zbog tog razloga.

Treći primjer je fabriciranje priča o nekakvom „sukobu“ između MO Drenova i Zavičajne udruge Drenova. Naprotiv, Vijeće je oduvijek podržavalo aktivnosti  Zavičajne udruge, te će to i nadalje činiti. Suradnja je temeljena na (i tako mora biti) na odgovarajućim aktima grada Rijeke gdje se jasno definiraju prava i obaveze u domeni suorganizacije raznih aktivnosti, načinu korištenja javnih prostora, problematici financiranja i donacija itd. Vijeće je nositelj glavnih aktivnosti u domeni organizacije Dana Drenove za što smo od grada Rijeke i dobili značajna sredstva ove godine, dok je Zavičajna udruga odlično je odradila protekle maškare.
Održavanje ovakvih priredbi predstavlja veliki financijski i organizacijski teret i građani često nemaju pravu informaciju što je sve potrebno da bi se takve priredbe uspješno i sigurno odigrale. Po običaju dobrovoljaca koji će se osobno „podmetnuti“ (često i financijski) u realizaciji ima premalo a „kritičara“ koji traže dlaku u jajetu i ništa im ne valja previše. Posve je jasno da svatko tko radi ponekad i pogriješi, no to nije problem dok iz grešaka zajedno učimo i pripremamo da sljedeće aktivnosti budu još bolje. I to je svakako glavni i zajednički cilj i Vijeća i Zavičajne udruge.

U sastavu vijeća u tjeku je formiranje i dva nova pododbora (za zdravstvo i socijalnu skrb – voditi će ga gosp. Katherine Trinajstić, te pododbor za komunalnu problematiku – voditi će ga g. Zlatko Perković) kako bi se unaprijedile aktivnosti Vijeća i u tim domenama te vas pozivam da se svakako pridružite radu pododbora.

Prema tome građani Drenove, razmišljajte i djelujte pozitivno, pomognite u radu udruga i priključite se u što većem broju raznim akcijama koje će se uskoro organizirati. A ako ste sa nečim nezadovoljni – javite se u MO Drenova, telefonom, e-mailom ili osobno – tu smo da vam pomognemo i da zajednički pronađemo rješenje.

Plan aktivnosti za 2008 godinu.

I ove godine nastavlja se daljne komunalno uređivanje prostora mjesnog odbora. Usuglašene stavke dane su u tablici, no posebno bih izdvojio da će se konačno pristupiti projektu uređenja površine između ambulante i vrtića te izvođenju stubišta između ceste “A“ i marketa što već godinama predstavlja ruglo u najstrožem centru Drenove i izvor opasnosti za djecu na putu u školu. Završetkom tog projekta konačno bi se zaokružila porblematika sigurnosti na tom sigurno najopasnijem prijelazu prema školi.

MO DRENOVA UKUPNO: 974.000,00

• Uređenje ogranka Ulice Bok u smjeru kućnog broja 7 125.000,00
• Uređenje ogranka Ulice Grohovski put od kućnog broja 22 do kućnog broja 26, spoj na Lubanjski uspon od kućnog broja 18 do kućnog broja 22 25.000,00
• Uređenje Ulice Drenovski put kućni broj 170 50.000,00
• Uređenje Ulice Brca od kućnog broja 3 do kraja 25.000,00
• Uređenje ogranka Ulice Brune Francetića ka kućnom broju 25 i kućnom broju 31 140.000,00
• Uređenje ogranka Ulice Drenovski put prema kućnom broju 73 50.000,00
• Izvođenje stubišta od ceste “A” prema ambulanti i marketu 88.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Kučićki put 68.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Ravan 6.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Brca kod kućnog broja 13 2.000,00
• Uređenje nogostupa na Grohovskom putu od Doma na Lokvi, Drenovski put kućni broj 176 do zgrade mjesnog groblja Gornja Drenova 50.000,00
• Uređenje površine između ambulante i dječjeg vrtića na Drenovi 120.000,00
• Postava klupa između ambulante i dječjeg vrtića na Drenovi 12.000,00
• Tehnička priprema (izrada idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole) za uspostavu službenog prilaza objektima u naselju Kučićevo selo 30.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Kablarska cesta od kućnog broja 33A do kućnog broja 37 38.000,00
• Tehnička priprema za uređenje dječjeg igrališta u Ulici Cvetkov trg 30.000,00
• Izvedba betonske staze u Žminjskoj ulici kod kućnog broja 24 10.000,00
• Sanacija okoliša u Ulici Kučićki put kod kućnih brojeva 1a i 1e 25.000,00
• Tehnička priprema za uređenje Cvetkovog trga 80.000,00

Na ovom mjestu ukazao bih na stari problem dinamike realizacije gdje se zbog proceduralnih razloga (objave natječaja, odobrenja itd.) sa radovima počinje relativno kasno tako da se svake godine pojavljuje sve više radova u tzv. „prijelaznim radovima“ pa tako np. od planiranih 959.000,00 kn na području MO Drenova utrošeno je 567.605,40 kn – dakle 390.000,00 kn je završilo u tom statusu. Iako Vijeće ulaže znatne napore u koordinaciji aktivnosti sa nadležnim službama da se sve aktivnosti pravovremeno odvijaju – ipak se situacija bitno ne poboljšava.

Jedan od načina da se izbjegnu bilo kakva kašnjenja je da Vijeće unaprijed ima spremno više projekta za realizaciju koji se onda mogu koristiti kao alternativne opcije ako sa planom dođe do određenih problena (uvijek imovinsko-pravnih !). Tako je u dogovoru sa Rijeka-Prometom u planu prikupljanje suglasnosti za izgradnju nogostupa duž ulice Svetog Jurja (na mjestima gdje je to moguće) po principu kako je to napravljeno na proširenju ulice Brune Francetića. Pokazalo se je da je taj model dobro kompromisno rješenje jer su vlasnici u zamjenu za prostor za proširenje ceste (u slučaju Svetog Jurja nogostup) dobili izgradnju kamenih zidova i uređenje pristupa na zemljište. Nadajmo se da će i u slučaju ulice Svetog Jurja odaziv biti isto tako dobar.

Uređenje Cvetkovog trga, prezentacija varijanti rješenja na zboru građana 

Objava teksta o početku uređenja Cvetkovog trga u našem Drenovskom listu izazvala je veliki interes građana i brojne komentare. Prva faza uređenja trga sastoji se od uređenja šterne i osiguravanja prostora ispred crkve u smislu sprečavanja parkiranja, te izrade projektne dokumentacije za finalnu rekonstrukciju Cvetkovog trga. Upravo oko konačnog uređenja trga pojavilo se mnoštvo prijedloga često suprostavljenih (jedni su protiv ukidanja parkinga na trgu, drugi se zalažu za radikalnije zatvaranje cijelog prostora za vozila). Kako bi  rješenje uređenja bilo prihvatljivo većini građana, vijeće MO je odlučilo da se u drugoj polovini Travnja organizira zbor građana gdje bi se predočile moguće varijante te transparentno odredio izgled budućeg centralnog drenovskog trga. Naravno de nije uvijek moguće zadovoljiti sve želje no nadamo se da možemo dogovorno doći do najprimjerenijeg rješenja.

UPU Gornje Drenove – nastavak

Nakon manjeg zastoja u izradi UPU Gornje Drenova koji je nastao zbog kadrovskih promjena u Odjelu za urbanizam, vijeće MO je održalo sastanak sa predstavnicima zavoda predvođenim gosp. Edom Rumorom d.i.a., vodećim suradnikom za prostorno planiranje te predstavnicima Urbanističkog instituta iz Zagreba Tamarom Mihnijač d.i.a. i Inom Korošec d.i.a. Na sastanku su razmotrena prostorno-planska pitanja te su dobivena detaljna objašnjenja pojedinih (za vijeće spornih) prijedloga izrađivača. Izdvajamo najznačajinje:

• Vijeće je prihvatilo detaljno objašnjenje „nove“ lokacije centra G. Drenove u smislu kvalitete prostora i mogućnosti daljnjeg širenja. Također je prihvaćena predložena pozicije kružnog toka (oko spomenika na Lokvi) kao najoptimalnija.
• Prihvaćena je i predložena pozicija nove škole i vrtića nakon dobivene dodatne argumentacije u vidu urbanističkih standarda i težišta naselja
• Izrađivači plana su prihvatili primjedbu vijeća o nedostatku obrtničke zone (za tihi obrt) te će se razmotriti uspostava takve zone uz rub CGG Drenova na pozicijama gdje je to moguće.
• Autori su potvrdili potrebu izgradnje sportske dvorane na Drenovi (odgovarajućeg kapaciteta) te su predvidjeli njenu poziciju u zoni R4. Točnu lokaciju i ostale parametre će riješiti DPU Kablara.
• Uvažavajući primjedbu vijeća i građana, prometnica OU XIII je maksimalno približena CGG Drenova tako da ipak ostaje zeleni pojas izmežu stambenih objekata i prometnice odnosno groblja.
• Uvažena je primjedba Vijeća i Ulica Tonići je korektno riješena.
• Uvažen je prijedlog Vijeća i okretište linije 11 je preseljeno na sam rub Gornje Drenove (prema Benčanima), također je usvojena pozicija za okretište minibusa u Kablarima.
• Izvršiti će se provjera svih dvojbenih pozicija (kanalizacijske pumpne stanice, upojni bunari itd.) kako bi konačna verzija UPU Gornje Drenove bila korektna.

Iako je Vijeće zadovoljno postignutim dogovorom, nažalost, najbitniji podatak – kada će plan biti završen, nismo dobili. No uspostavljena je kvalitetna komunikacija sa voditeljicom projekta te se nadamo da nećemo predugo čekati na najvažniji dokument za razvoj Gornje Drenove.

Program lokalnog partnerstva  – Uređenje vježbališta na Velom Vrhu

Sa posebnim zadovoljstvom možemo objaviti vijest da je MO Drenova u suradnji sa RiRock Climbing klubom osvojila najviše bodova na programu Riječkog lokalnog partnerstva te da će grad Rijeka sufinancirati naš zajednički projekt uređenja vježbališta i pristupnih staza na Velom vrhu. Ovaj projekt ne bi bio moguć bez velikog angažmana našeg sugrađana g. Demira Barića koji je „spiritus movens“ ove i još nekoliko inicijativa na području našeg MO u čemu ima punu potporu Vijeća, te mi se Vijeće posebno zahvaljuje. G. Barić je pripremio većinu projektne dokumentacije te se nadamo da sada nakon što su odobrena financijska sredstva neće biti prepreka za realizaciju o čemu ćemo vas pravovremeno obavještavati. Više o projektu reći ćemo u sljedećem broju Drenovskog lista. Nadamo se i velikom odazivu samih građana Drenove jer se dobar dio projekta odnosi na uređenje i čišćenje Velog Vrha čemo se doista mogu svi pridružiti.

Drenova –  „Digitalni“ mjesni odbor ?

Prema statistikama WEB-a grada Rijeke, MO Drenova predvodi skupinu aktivnijih mjesnih odbora po broju objavljenih sadržaja kao i broju pristupa na WEB stranice MO. Povodom toga porovjerili smo još neke statistike i saznali da od otprilike 2800 domaćinstava (prema popisu od 2001. godine) na Drenovi gotovo 1300 ima širokopojasni pristup Internetu (ADSL) što je zapravo odličan i iznenađujući rezultat koji potvrđuje visok stupanj informatičke pismenosti građana Drenove. Upravo ti pomaci na „ širokopojasnoj internetizaciji“ nam daju za pravo da se krene i sa dinamičnijim sadržajima na našem WEB-u prije svega u domeni prezentacije video zapisa sa otvaranja priredbi i ostalih događanja, te mogućnosti veće distribucije Drenovskog lista putem elektroničke pošte odnosno u konačnici, u evoluciju prema portalu MO Drenova koji nas ne bi u toj mjeri ograničavao prostorom i financijama. Naravno, Drenovski list svakako ostaje glavni izvor informiranja građana te se nadamo da ćemo konačno osigurati stabilan (i dugoročan) izvor financiranja.