Zborovi građana – jednosmijerna ulica ili autocesta komunikacije   ?

Glavni događaj proteklog razdoblja je svakako zbor građana održan povodom planirane izgradnje POS-ovih stanova na Drenovi. Detalje prijepora i samu raspravu donosimo u nastavku u formi zapisnika sa zbora no smatram nužnim otvoriti pravu temu a to je (ne)komunikacija pojedinih gradskih odjela sa mijesnim odborima i građanima. Činjenica jest da je u posljednih par mjeseci sve izrazitije nezadovoljstvo mjesnih odbora sa načinom na koji se donose određene odluke vrlo značajne za život gređana na pojedinim području i to više nisu izolirani slučajevi nego postaju pravilo (Orehovica, Srdoči, Pehlin, Luka itd.).
Stječe se dojam da se mnogi problemi rješavaju „kabinetski“, iz ureda, bez obilaska terena i razgovora sa mještanima odnosno dijaloga koji bi svakako polučio bolja rješenja.
Nedvojbeno je da ljudi koji žive na nakom području imaju bitno bolji pregled stanja na terenu kao i ideju o mogućim rješenjima. Moguće da nisu sva prihvatljiva, no pristojno bi ih bilo barem razmotriti i ponuditi odgovore. Argument da za to „nema vremena“ je neuvjerljiv jer se svaka stvar razvlači mjesecima pa konzultacija sa mjsnim odborom ne može biti razlog bilo kakvom kašnjnju.
Jasno je da problemi nisu uvijek jednostavni i da njihovo rješavanje zahtijeva određenu stručnost no analizirajući neke od njih pokazuje se da predložena rješenja ne prolaze ni „zdravo-razumski“ a kamoli stručni test iako su su upravo stručnost i ekspertiza zgodna krinka za prikrivanje površnosti i nemara. Primjeri su brojni i možete ih gotovo svakodnevno pronaći u Novom Listu. Dobar dio nezadovoljstva riješio bi se i pravovremenim dostavljanjem cjelovitih službenih informacija i dokumentacije i a ne da su mjesni odbori prisiljeni baviti se istraživačkim radom kako bi stekli pravu sliku.

Teze tipa „niste dovoljno stručni da o tome raspravljate“ ili „preuzimate si previše ovlasti, odnosno to nije u vašoj ingerenciji“ su možda točne no ne eliminiraju potrebu da se građanima daju jasni i nedvosmisleni odgovori na postavljena pitanja.

Koncept da se nudi novi „razvoj“ (zgodna je zakonska definicija kojom se u Zakonu o prostornom planiranju navodi da se planiranja u prostoru provode radi potreba stanovništva i razvojnih projekata jedinice lokalne samouprave pri čemu bi valjda na prvom mjestu trebale biti potrebe domicilnog stanovništva) bez da se prethodno riješe svi nagomilani infrastrukturni problemi (promet i kanalizacija kao najaktualniji) je potpuno neprihvatljiv pogotovo kada se progurava kroz izjave tipa da su Drenovčani neosjetljivi socijalne slučajeve i ljude kojima trebaju ti stanovi pa bi valjda sada trebali pristati na svako rješenje.

Drenova nije nikakvo elitno riječko naselje, dapače možemo ga smatrati upravo radničkim jer je tako i građeno, prema tome nema sigurno „socijalne neosjetljivosti“ no svakako ima osjetljivosti na bezobrazluk i nametanje gotovih rješenja bez ikakve rasprave. Za POS na Drenovi ima svakako mjesta no ne na predloženoj lokaciji bez da se razmotre alternative.
Ako se i sve alternative pokažu kao neizvedive Vijeće će inzistirati da se prije bilo kakvih zahvata najprije riješe svi zahtjevi građana i problemi na tom području a ne da se po običaju ostane samo na maglovitim obećanjima.

Problemi nisu jednostavni no sigurno je da komunikacija sa mjesnim odborima i građanima te iznalaženje rješenja koja će sve zadovoljiti (ili barem većinu) nema alternative. Krah te komunikacije može samo produbiti nepovjerenje građana u sustav („sve je već dogovoreno“, „ovo je farsa“) a onda se postavlja i pitanje funkcije mjesnih odbora i općenito lokalne samouprave. Ako je sve unaprijed određeno onda nema potrebe za mjesnim odborom i mišljenjem građana (a mjesni odbor upravo artikulira to mišljenje građana) no bojim se da bi nas to odvelo posve suprotno od smijera prema kojem kao društvo stremimo.

Pozadina problema POS stanova

1. Sporna lokacija

 

Ključni problem predložene lokacije je šire okruženje koje je infrastrukturno (prije svega prometno) neriješeno a osim toga s obzirom da ovo podrucje pripada urbanom pravilu broj 6. Generalnog urbanistickog plana Grada Rijeke (07/07) u kojem se predvida gradnja pretežito obiteljske i višeobiteljske tipologije izgradnja višestambenih objekata nije dozvoljena (te je potrebno mijenjati DPU Drenove). Gradnja velikih objekata potpuno je neprimjerena užem okruženju, odnosno upravo suprotno – toj zoni su primjerenije obiteljske kuće. Vjeće je i u starom sazivu (2002) predlagalo alternativne lokacije na Drenovi (prema Škurinjama ili Kablari) no one nisu nikad razmatrane ili je informacija o tome nedostupna. Neshvatljivo je da se čitav proces vodi bez konzultacija sa vijećem što i dovodi do ovakvih rekcija Vijeća i građana.

2. Neriješena prometna povezanost

DPU Drenove predviđa korektno prometno rješenje no ono nažalost nikada nije realizirano (primarno u segmentu spojeva prema Drenovskom putu) a nema ni jasnog plana ni vremenskog hodograma za realizaciju. Jasno je da treba znatno vrijeme za razrješavanje prije svega imovinsko-pravnih odnosa, da moraju postojati odgovarajuća sredstva za realizaciju i najvažnije volja da se prometnica dovrši. S obzirom na navedeno stanje bespredmetne su bilo kakve nove investicije dok se infrastruktura ne kompletira. Osim toga vijeće ima brojne pritužbe građana koji se žale na pucanje vodovodnih cijevi u tijelu prometnica i ostale probleme koje imaju, stoga je potrebno cjelovito rješenje. Nažalost kakvo je trenutno stanje prije 2010-12 se ne može ništa očekivati je ta prometnica jednostavno nije ni u kakvim planovima.

 

 

3. Problem zaštite okoliša i prirodnih staništa

Na području „rezerviranom“ za POS nalazi se gusta borova šuma i kako su sami autori programskog zadataka naveli:

„Potrebno je sacuvati u najvecoj mogucoj mjeri zatecene ambijentalne vrijednosti prostora: postojece mocvarno stanište flore i faune, panoramske vizure prema šumovitim predjelima Velog vrha i brdovitog zaleda Rijeke. U centralnom dijelu podrucja obuhvata nalazi se mocvarno stanište posebne flore i faune koje doprinosi biološkoj raznolikosti podrucja. Potrebno je taj prostor sacuvati i urediti za kretanje i boravak ljudi, ali ni po koju cijenu se nesmije narušiti prirodno stanje staništa”, no posve je nejasno kako se to misli realizirati ako će se na tom prostoru izgraditi 100 stanova, a potpuna je iluzija da će se zadržati močvarno stanište ili borova šuma usred objekata planiranih dimenzija. Da ne spomenemo da u zelene površine ulaze i „parking sa drvoredom“ pa je rezultat potpuno predvidiv. Glavna odrednica održivog razvoja Drenove je upravo očuvanje zelenila i jasno je da ovakvi zahvati u zelenilo izazivaju ogorčenje građana.

 

4. Kanalizacija

Problematikom neadekvatne kanalizacijske mreže na Drenovi vijeće se bavi duže vrijeme. Posebno je problematičn dio istocno od Drenovskog puta jer nije izvedena javna kanalizacijska mreža. Buduci da nije izvedena kanalizacijska mreža sve postojece gradevine imaju rješenu odvodnju otpadnih voda sistemom pojedinacnih prikljucaka na zasebne trodjelne septicke jame. Apsurdna je situacija da se čak i višestambeni objekti (sveučilišne zgrade – jedna od njih) grade sa septičkim jamama jer to ne može osigurati primjeren komunalni standard na tako gustom urbanom području.

Osim toga sa postojećim kanalizacijskim sustavom su konstantni problemi (neugodni mirisi) te očito postoji neki strukturni problem. U svakom slučaju prije bilo kakvih daljnjih aktivnosti potrebno je razriješiti navedeno stanje, izgraditi kolektore odgovarajućeg kapaciteta te se tek onda može razgovarati o daljnjim planovima.

---