Zborovi građana – jednosmijerna ulica ili autocesta komunikacije   ?

Glavni događaj proteklog razdoblja je svakako zbor građana održan povodom planirane izgradnje POS-ovih stanova na Drenovi. Detalje prijepora i samu raspravu donosimo u nastavku u formi zapisnika sa zbora no smatram nužnim otvoriti pravu temu a to je (ne)komunikacija pojedinih gradskih odjela sa mijesnim odborima i građanima. Činjenica jest da je u posljednih par mjeseci sve izrazitije nezadovoljstvo mjesnih odbora sa načinom na koji se donose određene odluke vrlo značajne za život gređana na pojedinim području i to više nisu izolirani slučajevi nego postaju pravilo (Orehovica, Srdoči, Pehlin, Luka itd.).
Stječe se dojam da se mnogi problemi rješavaju „kabinetski“, iz ureda, bez obilaska terena i razgovora sa mještanima odnosno dijaloga koji bi svakako polučio bolja rješenja.
Nedvojbeno je da ljudi koji žive na nakom području imaju bitno bolji pregled stanja na terenu kao i ideju o mogućim rješenjima. Moguće da nisu sva prihvatljiva, no pristojno bi ih bilo barem razmotriti i ponuditi odgovore. Argument da za to „nema vremena“ je neuvjerljiv jer se svaka stvar razvlači mjesecima pa konzultacija sa mjsnim odborom ne može biti razlog bilo kakvom kašnjnju.
Jasno je da problemi nisu uvijek jednostavni i da njihovo rješavanje zahtijeva određenu stručnost no analizirajući neke od njih pokazuje se da predložena rješenja ne prolaze ni „zdravo-razumski“ a kamoli stručni test iako su su upravo stručnost i ekspertiza zgodna krinka za prikrivanje površnosti i nemara. Primjeri su brojni i možete ih gotovo svakodnevno pronaći u Novom Listu. Dobar dio nezadovoljstva riješio bi se i pravovremenim dostavljanjem cjelovitih službenih informacija i dokumentacije i a ne da su mjesni odbori prisiljeni baviti se istraživačkim radom kako bi stekli pravu sliku.

Teze tipa „niste dovoljno stručni da o tome raspravljate“ ili „preuzimate si previše ovlasti, odnosno to nije u vašoj ingerenciji“ su možda točne no ne eliminiraju potrebu da se građanima daju jasni i nedvosmisleni odgovori na postavljena pitanja.

Koncept da se nudi novi „razvoj“ (zgodna je zakonska definicija kojom se u Zakonu o prostornom planiranju navodi da se planiranja u prostoru provode radi potreba stanovništva i razvojnih projekata jedinice lokalne samouprave pri čemu bi valjda na prvom mjestu trebale biti potrebe domicilnog stanovništva) bez da se prethodno riješe svi nagomilani infrastrukturni problemi (promet i kanalizacija kao najaktualniji) je potpuno neprihvatljiv pogotovo kada se progurava kroz izjave tipa da su Drenovčani neosjetljivi socijalne slučajeve i ljude kojima trebaju ti stanovi pa bi valjda sada trebali pristati na svako rješenje.

Drenova nije nikakvo elitno riječko naselje, dapače možemo ga smatrati upravo radničkim jer je tako i građeno, prema tome nema sigurno „socijalne neosjetljivosti“ no svakako ima osjetljivosti na bezobrazluk i nametanje gotovih rješenja bez ikakve rasprave. Za POS na Drenovi ima svakako mjesta no ne na predloženoj lokaciji bez da se razmotre alternative.
Ako se i sve alternative pokažu kao neizvedive Vijeće će inzistirati da se prije bilo kakvih zahvata najprije riješe svi zahtjevi građana i problemi na tom području a ne da se po običaju ostane samo na maglovitim obećanjima.

Problemi nisu jednostavni no sigurno je da komunikacija sa mjesnim odborima i građanima te iznalaženje rješenja koja će sve zadovoljiti (ili barem većinu) nema alternative. Krah te komunikacije može samo produbiti nepovjerenje građana u sustav („sve je već dogovoreno“, „ovo je farsa“) a onda se postavlja i pitanje funkcije mjesnih odbora i općenito lokalne samouprave. Ako je sve unaprijed određeno onda nema potrebe za mjesnim odborom i mišljenjem građana (a mjesni odbor upravo artikulira to mišljenje građana) no bojim se da bi nas to odvelo posve suprotno od smijera prema kojem kao društvo stremimo.

Pozadina problema POS stanova

1. Sporna lokacija

 

Ključni problem predložene lokacije je šire okruženje koje je infrastrukturno (prije svega prometno) neriješeno a osim toga s obzirom da ovo podrucje pripada urbanom pravilu broj 6. Generalnog urbanistickog plana Grada Rijeke (07/07) u kojem se predvida gradnja pretežito obiteljske i višeobiteljske tipologije izgradnja višestambenih objekata nije dozvoljena (te je potrebno mijenjati DPU Drenove). Gradnja velikih objekata potpuno je neprimjerena užem okruženju, odnosno upravo suprotno – toj zoni su primjerenije obiteljske kuće. Vjeće je i u starom sazivu (2002) predlagalo alternativne lokacije na Drenovi (prema Škurinjama ili Kablari) no one nisu nikad razmatrane ili je informacija o tome nedostupna. Neshvatljivo je da se čitav proces vodi bez konzultacija sa vijećem što i dovodi do ovakvih rekcija Vijeća i građana.

2. Neriješena prometna povezanost

DPU Drenove predviđa korektno prometno rješenje no ono nažalost nikada nije realizirano (primarno u segmentu spojeva prema Drenovskom putu) a nema ni jasnog plana ni vremenskog hodograma za realizaciju. Jasno je da treba znatno vrijeme za razrješavanje prije svega imovinsko-pravnih odnosa, da moraju postojati odgovarajuća sredstva za realizaciju i najvažnije volja da se prometnica dovrši. S obzirom na navedeno stanje bespredmetne su bilo kakve nove investicije dok se infrastruktura ne kompletira. Osim toga vijeće ima brojne pritužbe građana koji se žale na pucanje vodovodnih cijevi u tijelu prometnica i ostale probleme koje imaju, stoga je potrebno cjelovito rješenje. Nažalost kakvo je trenutno stanje prije 2010-12 se ne može ništa očekivati je ta prometnica jednostavno nije ni u kakvim planovima.

 

 

3. Problem zaštite okoliša i prirodnih staništa

Na području „rezerviranom“ za POS nalazi se gusta borova šuma i kako su sami autori programskog zadataka naveli:

„Potrebno je sacuvati u najvecoj mogucoj mjeri zatecene ambijentalne vrijednosti prostora: postojece mocvarno stanište flore i faune, panoramske vizure prema šumovitim predjelima Velog vrha i brdovitog zaleda Rijeke. U centralnom dijelu podrucja obuhvata nalazi se mocvarno stanište posebne flore i faune koje doprinosi biološkoj raznolikosti podrucja. Potrebno je taj prostor sacuvati i urediti za kretanje i boravak ljudi, ali ni po koju cijenu se nesmije narušiti prirodno stanje staništa”, no posve je nejasno kako se to misli realizirati ako će se na tom prostoru izgraditi 100 stanova, a potpuna je iluzija da će se zadržati močvarno stanište ili borova šuma usred objekata planiranih dimenzija. Da ne spomenemo da u zelene površine ulaze i „parking sa drvoredom“ pa je rezultat potpuno predvidiv. Glavna odrednica održivog razvoja Drenove je upravo očuvanje zelenila i jasno je da ovakvi zahvati u zelenilo izazivaju ogorčenje građana.

 

4. Kanalizacija

Problematikom neadekvatne kanalizacijske mreže na Drenovi vijeće se bavi duže vrijeme. Posebno je problematičn dio istocno od Drenovskog puta jer nije izvedena javna kanalizacijska mreža. Buduci da nije izvedena kanalizacijska mreža sve postojece gradevine imaju rješenu odvodnju otpadnih voda sistemom pojedinacnih prikljucaka na zasebne trodjelne septicke jame. Apsurdna je situacija da se čak i višestambeni objekti (sveučilišne zgrade – jedna od njih) grade sa septičkim jamama jer to ne može osigurati primjeren komunalni standard na tako gustom urbanom području.

Osim toga sa postojećim kanalizacijskim sustavom su konstantni problemi (neugodni mirisi) te očito postoji neki strukturni problem. U svakom slučaju prije bilo kakvih daljnjih aktivnosti potrebno je razriješiti navedeno stanje, izgraditi kolektore odgovarajućeg kapaciteta te se tek onda može razgovarati o daljnjim planovima.

---

Zašto zašto smo uvijek nezadovoljni  ?

Više puta sam pisao o problemu da živimo u društvu koje je uglavnom defetističko i depresivno. Medijima caruju crne kronika i loše vijesti, a kad se dogodi nešto pozitivno, to je onda valjda za rubriku „vjerovali ili ne“.  Kako u širem društvu tako i na našoj Drenovi. Evo samo nekoliko zadnjih primjera.
Nakon dugog čekanja konačno smo dobili minibus za Kablare koji je, nadamo se, ipak riješio problem prijevoza naših mališana i starijih građana, no ni nakon tjedan dana vožnje već se pojavljuje „hrpa“ primjedbi (tipa: ne valja vozni red, minibus ne prometuje nedjeljom i subotom navečer, prerijetko vozi itd.). Izgleda da građani zaboravljaju da su minibusi potpuno nerentabilni za Autotrolej te da u svakom slučaju predstavljaju znatan iskorak u smislu kvalitete življenja na nekom području, no na žalost, nismo dovoljno bogati da ne bi bilo nikakvih ograničenja. Kompromis koji je postignut (korist/cijena) je upravo na snazi jer smatramo da to pokriva glavninu potreba, a Autotrolej je dao i mogućnost da se nakon nekoliko mjeseci – kad se utvrdi broj putnika i naprave modifikacije voznog reda. Svaka ideja i primjedba mora biti argumentirana i nemože samo izražavati nečiji „osjećaj“, da nešto ne valja, već mora biti uzet u obzir i ekonomsku realnost rješenja.

Drugi primjer je prozivanje Vijeća putem anonimnih pisama na Radio Rijeci. Ne ulazeći u motive pisca i po nama potpuno bespredmetnim sadržajem, vijeće smatra da je žalosno da se nakon svih naših napora koje radimo u ovom sazivu (izdavanje lista koji upravo čitate, ažurnost informiranja putem WEB-a, transparentnost svih naših glavnih dokumenata koje možete također naći na WEB-u), neki naši sumještani umjesto da nam se direktno obrate i da pokušamo zajedno pronaći neko rješenje njihovog problema, koriste ovakav način komunikacije sa Vijećem. Uopće nije nikakva poteškoća dogovoriti i direktan sastanak sa bilo kojim vjećnikom putem naše tajnice. Iako je većina vjećnika zaposlena i ima brojne svakodnevne obaveze uvijek ćemo odvojiti dio našeg vremena za probleme građana jer smo se i prihvatili tog posla upravo zbog tog razloga.

Treći primjer je fabriciranje priča o nekakvom „sukobu“ između MO Drenova i Zavičajne udruge Drenova. Naprotiv, Vijeće je oduvijek podržavalo aktivnosti  Zavičajne udruge, te će to i nadalje činiti. Suradnja je temeljena na (i tako mora biti) na odgovarajućim aktima grada Rijeke gdje se jasno definiraju prava i obaveze u domeni suorganizacije raznih aktivnosti, načinu korištenja javnih prostora, problematici financiranja i donacija itd. Vijeće je nositelj glavnih aktivnosti u domeni organizacije Dana Drenove za što smo od grada Rijeke i dobili značajna sredstva ove godine, dok je Zavičajna udruga odlično je odradila protekle maškare.
Održavanje ovakvih priredbi predstavlja veliki financijski i organizacijski teret i građani često nemaju pravu informaciju što je sve potrebno da bi se takve priredbe uspješno i sigurno odigrale. Po običaju dobrovoljaca koji će se osobno „podmetnuti“ (često i financijski) u realizaciji ima premalo a „kritičara“ koji traže dlaku u jajetu i ništa im ne valja previše. Posve je jasno da svatko tko radi ponekad i pogriješi, no to nije problem dok iz grešaka zajedno učimo i pripremamo da sljedeće aktivnosti budu još bolje. I to je svakako glavni i zajednički cilj i Vijeća i Zavičajne udruge.

U sastavu vijeća u tjeku je formiranje i dva nova pododbora (za zdravstvo i socijalnu skrb – voditi će ga gosp. Katherine Trinajstić, te pododbor za komunalnu problematiku – voditi će ga g. Zlatko Perković) kako bi se unaprijedile aktivnosti Vijeća i u tim domenama te vas pozivam da se svakako pridružite radu pododbora.

Prema tome građani Drenove, razmišljajte i djelujte pozitivno, pomognite u radu udruga i priključite se u što većem broju raznim akcijama koje će se uskoro organizirati. A ako ste sa nečim nezadovoljni – javite se u MO Drenova, telefonom, e-mailom ili osobno – tu smo da vam pomognemo i da zajednički pronađemo rješenje.

Plan aktivnosti za 2008 godinu.

I ove godine nastavlja se daljne komunalno uređivanje prostora mjesnog odbora. Usuglašene stavke dane su u tablici, no posebno bih izdvojio da će se konačno pristupiti projektu uređenja površine između ambulante i vrtića te izvođenju stubišta između ceste “A“ i marketa što već godinama predstavlja ruglo u najstrožem centru Drenove i izvor opasnosti za djecu na putu u školu. Završetkom tog projekta konačno bi se zaokružila porblematika sigurnosti na tom sigurno najopasnijem prijelazu prema školi.

MO DRENOVA UKUPNO: 974.000,00

• Uređenje ogranka Ulice Bok u smjeru kućnog broja 7 125.000,00
• Uređenje ogranka Ulice Grohovski put od kućnog broja 22 do kućnog broja 26, spoj na Lubanjski uspon od kućnog broja 18 do kućnog broja 22 25.000,00
• Uređenje Ulice Drenovski put kućni broj 170 50.000,00
• Uređenje Ulice Brca od kućnog broja 3 do kraja 25.000,00
• Uređenje ogranka Ulice Brune Francetića ka kućnom broju 25 i kućnom broju 31 140.000,00
• Uređenje ogranka Ulice Drenovski put prema kućnom broju 73 50.000,00
• Izvođenje stubišta od ceste “A” prema ambulanti i marketu 88.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Kučićki put 68.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Ravan 6.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Brca kod kućnog broja 13 2.000,00
• Uređenje nogostupa na Grohovskom putu od Doma na Lokvi, Drenovski put kućni broj 176 do zgrade mjesnog groblja Gornja Drenova 50.000,00
• Uređenje površine između ambulante i dječjeg vrtića na Drenovi 120.000,00
• Postava klupa između ambulante i dječjeg vrtića na Drenovi 12.000,00
• Tehnička priprema (izrada idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole) za uspostavu službenog prilaza objektima u naselju Kučićevo selo 30.000,00
• Proširenje javne rasvjete u Ulici Kablarska cesta od kućnog broja 33A do kućnog broja 37 38.000,00
• Tehnička priprema za uređenje dječjeg igrališta u Ulici Cvetkov trg 30.000,00
• Izvedba betonske staze u Žminjskoj ulici kod kućnog broja 24 10.000,00
• Sanacija okoliša u Ulici Kučićki put kod kućnih brojeva 1a i 1e 25.000,00
• Tehnička priprema za uređenje Cvetkovog trga 80.000,00

Na ovom mjestu ukazao bih na stari problem dinamike realizacije gdje se zbog proceduralnih razloga (objave natječaja, odobrenja itd.) sa radovima počinje relativno kasno tako da se svake godine pojavljuje sve više radova u tzv. „prijelaznim radovima“ pa tako np. od planiranih 959.000,00 kn na području MO Drenova utrošeno je 567.605,40 kn – dakle 390.000,00 kn je završilo u tom statusu. Iako Vijeće ulaže znatne napore u koordinaciji aktivnosti sa nadležnim službama da se sve aktivnosti pravovremeno odvijaju – ipak se situacija bitno ne poboljšava.

Jedan od načina da se izbjegnu bilo kakva kašnjenja je da Vijeće unaprijed ima spremno više projekta za realizaciju koji se onda mogu koristiti kao alternativne opcije ako sa planom dođe do određenih problena (uvijek imovinsko-pravnih !). Tako je u dogovoru sa Rijeka-Prometom u planu prikupljanje suglasnosti za izgradnju nogostupa duž ulice Svetog Jurja (na mjestima gdje je to moguće) po principu kako je to napravljeno na proširenju ulice Brune Francetića. Pokazalo se je da je taj model dobro kompromisno rješenje jer su vlasnici u zamjenu za prostor za proširenje ceste (u slučaju Svetog Jurja nogostup) dobili izgradnju kamenih zidova i uređenje pristupa na zemljište. Nadajmo se da će i u slučaju ulice Svetog Jurja odaziv biti isto tako dobar.

Uređenje Cvetkovog trga, prezentacija varijanti rješenja na zboru građana 

Objava teksta o početku uređenja Cvetkovog trga u našem Drenovskom listu izazvala je veliki interes građana i brojne komentare. Prva faza uređenja trga sastoji se od uređenja šterne i osiguravanja prostora ispred crkve u smislu sprečavanja parkiranja, te izrade projektne dokumentacije za finalnu rekonstrukciju Cvetkovog trga. Upravo oko konačnog uređenja trga pojavilo se mnoštvo prijedloga često suprostavljenih (jedni su protiv ukidanja parkinga na trgu, drugi se zalažu za radikalnije zatvaranje cijelog prostora za vozila). Kako bi  rješenje uređenja bilo prihvatljivo većini građana, vijeće MO je odlučilo da se u drugoj polovini Travnja organizira zbor građana gdje bi se predočile moguće varijante te transparentno odredio izgled budućeg centralnog drenovskog trga. Naravno de nije uvijek moguće zadovoljiti sve želje no nadamo se da možemo dogovorno doći do najprimjerenijeg rješenja.

UPU Gornje Drenove – nastavak

Nakon manjeg zastoja u izradi UPU Gornje Drenova koji je nastao zbog kadrovskih promjena u Odjelu za urbanizam, vijeće MO je održalo sastanak sa predstavnicima zavoda predvođenim gosp. Edom Rumorom d.i.a., vodećim suradnikom za prostorno planiranje te predstavnicima Urbanističkog instituta iz Zagreba Tamarom Mihnijač d.i.a. i Inom Korošec d.i.a. Na sastanku su razmotrena prostorno-planska pitanja te su dobivena detaljna objašnjenja pojedinih (za vijeće spornih) prijedloga izrađivača. Izdvajamo najznačajinje:

• Vijeće je prihvatilo detaljno objašnjenje „nove“ lokacije centra G. Drenove u smislu kvalitete prostora i mogućnosti daljnjeg širenja. Također je prihvaćena predložena pozicije kružnog toka (oko spomenika na Lokvi) kao najoptimalnija.
• Prihvaćena je i predložena pozicija nove škole i vrtića nakon dobivene dodatne argumentacije u vidu urbanističkih standarda i težišta naselja
• Izrađivači plana su prihvatili primjedbu vijeća o nedostatku obrtničke zone (za tihi obrt) te će se razmotriti uspostava takve zone uz rub CGG Drenova na pozicijama gdje je to moguće.
• Autori su potvrdili potrebu izgradnje sportske dvorane na Drenovi (odgovarajućeg kapaciteta) te su predvidjeli njenu poziciju u zoni R4. Točnu lokaciju i ostale parametre će riješiti DPU Kablara.
• Uvažavajući primjedbu vijeća i građana, prometnica OU XIII je maksimalno približena CGG Drenova tako da ipak ostaje zeleni pojas izmežu stambenih objekata i prometnice odnosno groblja.
• Uvažena je primjedba Vijeća i Ulica Tonići je korektno riješena.
• Uvažen je prijedlog Vijeća i okretište linije 11 je preseljeno na sam rub Gornje Drenove (prema Benčanima), također je usvojena pozicija za okretište minibusa u Kablarima.
• Izvršiti će se provjera svih dvojbenih pozicija (kanalizacijske pumpne stanice, upojni bunari itd.) kako bi konačna verzija UPU Gornje Drenove bila korektna.

Iako je Vijeće zadovoljno postignutim dogovorom, nažalost, najbitniji podatak – kada će plan biti završen, nismo dobili. No uspostavljena je kvalitetna komunikacija sa voditeljicom projekta te se nadamo da nećemo predugo čekati na najvažniji dokument za razvoj Gornje Drenove.

Program lokalnog partnerstva  – Uređenje vježbališta na Velom Vrhu

Sa posebnim zadovoljstvom možemo objaviti vijest da je MO Drenova u suradnji sa RiRock Climbing klubom osvojila najviše bodova na programu Riječkog lokalnog partnerstva te da će grad Rijeka sufinancirati naš zajednički projekt uređenja vježbališta i pristupnih staza na Velom vrhu. Ovaj projekt ne bi bio moguć bez velikog angažmana našeg sugrađana g. Demira Barića koji je „spiritus movens“ ove i još nekoliko inicijativa na području našeg MO u čemu ima punu potporu Vijeća, te mi se Vijeće posebno zahvaljuje. G. Barić je pripremio većinu projektne dokumentacije te se nadamo da sada nakon što su odobrena financijska sredstva neće biti prepreka za realizaciju o čemu ćemo vas pravovremeno obavještavati. Više o projektu reći ćemo u sljedećem broju Drenovskog lista. Nadamo se i velikom odazivu samih građana Drenove jer se dobar dio projekta odnosi na uređenje i čišćenje Velog Vrha čemo se doista mogu svi pridružiti.

Drenova –  „Digitalni“ mjesni odbor ?

Prema statistikama WEB-a grada Rijeke, MO Drenova predvodi skupinu aktivnijih mjesnih odbora po broju objavljenih sadržaja kao i broju pristupa na WEB stranice MO. Povodom toga porovjerili smo još neke statistike i saznali da od otprilike 2800 domaćinstava (prema popisu od 2001. godine) na Drenovi gotovo 1300 ima širokopojasni pristup Internetu (ADSL) što je zapravo odličan i iznenađujući rezultat koji potvrđuje visok stupanj informatičke pismenosti građana Drenove. Upravo ti pomaci na „ širokopojasnoj internetizaciji“ nam daju za pravo da se krene i sa dinamičnijim sadržajima na našem WEB-u prije svega u domeni prezentacije video zapisa sa otvaranja priredbi i ostalih događanja, te mogućnosti veće distribucije Drenovskog lista putem elektroničke pošte odnosno u konačnici, u evoluciju prema portalu MO Drenova koji nas ne bi u toj mjeri ograničavao prostorom i financijama. Naravno, Drenovski list svakako ostaje glavni izvor informiranja građana te se nadamo da ćemo konačno osigurati stabilan (i dugoročan) izvor financiranja.

Radni sastanak sa gradonačelnikom grada Rijeke, Vojkom Obersnelom na teme koje zanimaju stanovnike Drenove

Vijećnici MO Drenova susreli su se 31. siječnja 2008. s Gradonačelnikom grada Rijeke mr.sc.Vojkom Obersnelom i njegovim suradnicima, predstavnicima Gradske uprave te mu ukazali na probleme s kojima se susreću sami vijećnici i
građani Drenove.
Sastanku su prisustvovali:

• Gradonačelnik grada Rijeke, mr.sc.Vojko Obersnel
• Predstavnici MO Drenova:
  • Damir Medved, mr.sc. – predsjednik Vijeća MO Drenova
  • Zorka Ćoso – zamjenica predsjednika vijeća
  • Katherine Trinajstić – vijećnica MO Drenova
• Predstavnici gradske uprave:
  • Pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu, mr.sc.Mladen Vukelić
  • Ravnatelj Direkcije za mjesnu samoupravu, Dušan Širola, prof.
  • Voditeljica Službe za odnose s javnošću i protokol – Kabineta gradonačelnika, Doris Šajn
  • Voditelj Službe održavanja, Odjel za komunalni sustav, Zrinko Mičetić
  • Vodeći suradnik za prostorno planiranje, Eda Rumora
• Tajnica MO Drenova:
  • Dolores Linić

Nakon kraćeg pozdrava i uvodnih riječi Gradonačelnika i Predsjednika Vijeća MO Drenova, uz prezentaciju pripremljenu u PowerPointu vidljivu na oglednom panou, Predsjednik Vijeća MO Drenova obratio se prisutnima s predviđenim temama.

Teme su bile sljedeće:

• Komunikacijski problemi između MO Drenova i pojedinih gradskih odjela gdje se prema mišljenju vijećnika predugo čeka na odgovore ili odgovora uopće nema
• Neprimjerena pozicija VMO u različitim protokolarnim situacijama (neupućivanje ili kasno upućivanje poziva za sudjelovanje, nemogućnost direktnog sudjelovanja vijećnika i sl.)

Diskusija

Bila je to dobra godina

Na početku bih se najprije zahvalio donatorima koji su se aktivno uključili u financiranje našeg lista. Ovaj i prethodna dva broje financirana su iz sredstava donacija čime se pokazuje da je napor uložen u protekle dvije godine opravdan i da su građani i firme „Drenovski list“ prepoznali kao vrijedan izvor informacija o događanjima u našem MO. Naravno bez truda našeg tehničkog urednika g. Grailacha teško da bi se ovaj tempo izlazaka mogao održati stoga mu se Vijeće posebno zahvaljuje.

Plus …

S obzirom da živimo u civilizaciji „kritike“ gdje nas se uvijek zasipa samo negativnostima i gdje smo i sami često skloni da vidjeti samo „crnu“ stranu života činilo mi potrebnim najprije naglasiti ono pozitivno što se dogodilo tijekom ove godine, pa krenimo redom:

• Ove godine su doista se mnogo radilo na poboljšanju društvenog života na Drenovi prije svega kroz razne priredbe koje su se održavala tijekom cijele godine a posebice uspješnih Dana Drenove čime smo uspostavili novi standard kojeg ćemo sljedećih godina nastojati samo poboljšavati. Ključno je aktiviranje Zavičajne udruge Drenova sa kojom VMO uspješno surađuje i u okviru mogućnosti prodržava njihove akcije. No ne treba zaboraviti ni djelovanje svih ostalih udruga kao što su aktivnosti zbora DVD Drenova ili Aktiva žena što je rezultiralo i velikim odazivom građana na održane priredbe.
• Naš ogranak Gradske knjižnice preselio se u nove prostorije (Brca 8a) a na njenom mjestu otvoren je klub umirovljenika i starijih osoba što će sigurno olakšati druženje i rješavanje potreba našiš starijih sugrađana
• Usprkos problemima bliži se trenutak uvođenja minibusa prema Kablarima o čemu redovno izvještavamo. Kao i u brojnim drugim slučajevima proces je bitno kompliciraniji nego što se čini na prvi pogled i treba savladati brojne administrativne prepreke. No izgleda da smo ipak na kraju puta i da će minibus početi prometovati početkom sljedeće godine.
• Komunalni prioriteti se izvršavaju prema postavljenom planu (detalje možete pogledati na našim internetskim stranicama), međutim sve je izraženiji problem da projekte ne možemo realizirati zbog imovinsko-pravne problematike (tereni u privatnom vlasništvu). S obzirom na to Vijeće je odlučilo da se raspoloživa sredstva usmjere na rješavanje onih pozicija koje su neupitne tako da će se tijekom 2008 i 2009 godine nastojati urediti Cvetkov trg o čemo je bilo više riječi u prošlom broju. Ove godine započelo se je sa uređenjem šterne i okolnog prostora u prometnom smislu kao preduvjeta za uspostavu konačnor rješenja.
• Ponovo je pokrenuta inicijativa za unaprijeđenje sportskih aktivnosti prije svega u domeni potpore sportskim društvima na Drenovi (osnivanje MNK Drenova) a posebno kroz ponovo pokretanje projekta za uređenje boćališta na Lokvi čijom bi se rekonstrukcijom (iza zgrade doma izgradilo bi se 4 joga) osigurali primjereniji uvjeti za trening i natjecanje. S obzirom da imamo obećanje da će se u 2008 godini osigurati sredstva za tu namjenu, možemo se samo nadati de neće biti već uobičajenih imovinsko-pravnih komplikacija koje jedine mogu zaustaviti ovaj projekt
• Nastavljeni su kapitalni projekti kao što su poboljšanja vodovodnog i kanalizacijskog sustava kao i daljnje širenje plinske distributivne mreže na Drenovi. Dogovoren je i početak rješavanje preostalih prometnih crnih točaka prije svega dovršetak ceste A prema Streljani. Potrebno je izraditi odgovarajuće projekte no dinamika realizacije će ovisiti o raspoloživim sredstvima. Vijeće će inzistirati da sredstva pokušaju pronaći kroz rebalanse proračuna.
• Dovršena je glavna zgrada na CGG Drenova čime je Drenova dobila reprezentativan objekt u svojem prostornom središtu.  Dvoetažni centralni objekt sastoji se iz više cjelina, i to reprezentativnog ceremonijalnog prostora, sadržaja za prijem i pripremu pokojnika, servisnih prostora i prostora grobnog gospodarstva te administrativnih prostora s izložbenim salonom pogrebne opreme, a unutar objekta predviđen je i prostor krematorija.
• Aktivno se radilo na povećanji sigurnosti u prometu kroz „osvježavanje“ horizontalne i vertikalne signalizacije kao i postavljanjem mjerača brzine kod O.Š. Fran Franković čime će se dodatno utjecati na sigurnost naših mališana. U planu su i daljnje aktivnosti kako bi se situacija permanentno poboljšavala.

Minus …

No bilo je i problema, međutim Vijeće vjeruje da su svi rješivi uz dodatni angažman svih sudionika:

• Problematika gradnje novih zgrada u zelenom pojasu kod sveučilišnih zgrada, promjena UPU centra Drenove bez javne rasprave kao i zastoj na finalizaciji UPU Gornje Drenove nastavljaju se mimo VMO Drenova baz ikakvih informacija iako smo višekratno zatražili da se se nadležne službe očituju. Ne samo što se donose odluke o aktivnostima na Drenovi bez da se VMO barem konzultira, nego nas se i potpuno ignorira (primjer novih zgrada u bilizini već postojećih sveučilišnih objekata) i najblaže rečeno, nepristojno ne odgovara na naše dopise. Ovo je eklatantan primjer da su svi na Drenovi protiv te izgradnje no to izgleda nije bitno. VMO Drenova ne želi da se ponovi scenario sa Pulca (za što smo potpuno i jednoglasno spremni). VMO se nalazi u neugodnoj situaciji da se nezadovoljstvo građana kanalizira ka nama a mi umjesto konstruktivne suradnje i partnerstva sa Gradom dobivamo zid šutnje i ignorancije. Nas su izabrali građani da zastupamo njihove interese i to smatramo našom primarnom funkcijom i obavezom koju kanimo ispuniti. Pritom smo (kao i uvijek) konstruktivni i nudimo da se razmotre alternativne lokacije na Drenovi koje su prije svega bitno povoljnije i sa stajališta infrastrukture i sa stajališta kvalitete življenja. Vjećnicima je jasno da postoje i ograničenja u domeni imovinsko-pravnih odnosa i terena koji su u vlasništvu Grada a pogodni su za stambenu izgradnju no neprihvatljivo je da nema nikakvog dijaloga ili barem pokušaja da se pronađe rješenje.
• VMO Drenova se konstantno marginalizira kod svih događanja koja se odvijaju na području našeg MO i svedeni smo na poziciju “gostiju u vlastitoj kući”. Krajnje je neprihvatljivo da nas se uopće ne kotaktira (ili barem obavještava) u vezi aktivnosti koje pojedine gradske službe provode na Drenovi nego se sve svodi na politiku “svršenog čina”. Posljednji primjer je otvaranje prostorija za starije građane (a to je već peti ili šesti slučaj). Našom marginalizacijom kod takvih događanja obezvrijeđuje se i važnost mjesne samouprave i daje signal građanima da su MO samo figura bez zančaja. Da se razumijemo, ne tražimo osobnu promociju ili priliku za govorancije (mada bi valjda i mi mogli i voljeli ponekad nešto reći našim sugrađanima) već poštivanje elementarnog reda. To uopće nije „protokolarno“ pitanje već zadire u samu suštinu funkcije mjesnog odbora i njegove pozicije u hirejarhiji demokratskih institucija kojih se obično sjetimo samo u vrijeme izbora.
• Očigledno se smatra da je VMO dobar samo za određivanje komunalnih prioriteta (klupa, ogledala i sl.) i kada se treba “natezati” sa građanima i moliti ih za suglasnosti da dozvole da se realiziraju projekti a za drugo nismo valjda dostojni i reprezentativni. Mi kao vjećnici živimo na Drenovi i zajedno sa građanima dijelimo dobre i loše događaje, radosti i probleme i sigurno bolje poznajemo lokalnu situaciju nego netko tko se pojavi jednom godišnje ne nekom otvorenju. Mislimo da je ovo Vijeće spremno i po obrazovanju i po iskustvu i za “veće izazove”. Ako netko smatra da pretjerujemo ili krivo tumačimo što smijemo raditi kao vjećnici (odnosno ako ne raditi, onda barem pitati) neka to jasno kaže. U tom slučaju ozbiljno ćemo razmisliti da svoju energiju preusmjerimo za druge društveno korisne djelatnosti.
• Vjećnici MO Drenova (bez obzira na stranačku pripadnost!) ulažu veliki osobni trud (u smislu danas predragocjenog slobodnog vremena i čak u smislu direktnih donacija odnosno financiranja MO) te je doista je minimalno što očekujemo korektan odnos Grada prema nama. Što i kako radimo može se provjeriti kod građana Drenove, a vjerujemo i kod ravnatelja Direkcije za lokalnu samoupravu g.Širole, kao i ostalih gradskih odjela sa kojima surađujemo.
• Eskalacija problema droge na Drenovi usprkos nastojanjima policije da se tom problemu stane na kraj. Vijećnici su bili šokirani informacijom da je u proteklih mjesec dana u raznim racijama na Drenovi privedeno tridesetak dilera i osoba koje su posjedovale narkotike. Problem je evidentno prerastao „normalne“ okvire i prijeti nesagledivim posljedicama. Vijeće  će poduzeti sa svoje strane aktivnosti u suradnji sa policijom i udrugama koje se bave tim problemom kako bi se poboljšala informiranost i edukacija građana i djece o opasnostima narkotika, te potrebi zajedničkog djelovanja na izvoru problema – sprečavanju distribucije droge na ulicama i u školama.
• Devastacija komunalne opreme i dalje se nastavlja usprkos brojnim apelima. Očigledno nema drugog načina za suzbijanje te pojave nego da se sve štete direktno naplate od počinitelja (ili njihovih roditelja/skrbnika).

S obzirom na značaj tih tema za stanovnike Drenove te da su iscrpljene sve instance obratili smo se direktno gradonačelniku. Iz ureda gradonačelnika obavješteni smo da će se susret sa vjećnicima održati čim se pronađe slobodni termin – vjerojatno početkom sljedeće godine.

U svakom slučaju sigurno je da bez većeg angažmana građana bilo u direktnoj komunikaciji sa VMO, bilo preko Zavičajne udruge i ostalih organizacija ovi gorući problemi neće biti riješeni odnosno ne možemo očekivati da to netko drugi odradi umjesto nas samih

Antene, antene, antene …, na krovovima grada.

Iako danas živimo u vremenu kada je život bez mobitela gotovo nezamisliv – nitko ne voli imati antene u svojoj blizini. I to nas dovodi do apsurdne situacije da građani prosvjeduju kod operatera da im je „slab singal“ a istovremeno pišu peticije protiv baznih stanica. Nakon gotovo godinu dana uklonjena je antena TELE2 iz Žminjske što je rezultiralo bitno lošijom kvalitetom usluge tog operatera na području Drenove. U međuvremenu je obnovljen zahtjev grupe građana za uklanjanjem antene VIP-a u ulici Brune Francetića koje je tamo već šestu godinu „privremeno“ postavljena. Kontaktirali smo odgovorne osobe iz VIP-a i dobili pojašnjenje da se oni godinama „vrte u krug“ sa lokacijama na Drenovi jer nigdje ne uspijeveju zadovoljiti sve uvjete (od zakonodavnih i planskih do suglasnosti građana) pa se stoga ne uspijeva riješiti taj problem. Evidentno je da sa ovakvom metodologijom neće nikada doći do rješenja nego treba to riješiti na razini regulatora odnosno osigurati da se minimizira broj antena na nekom području uz obavezu da svi operateri sa koncesijom dijele isti stup. Iz VIP-a nadalje pojašnjavaju da bi za optimalnu kvalitetu signala (UMTS) na Drenovi trebalo formirati 3 ćelije odnosno postaviti 3 bazne stanice. U daljnjim kontaktima sa VIP-om pokušati ćemo predložiti neke alternativne lokacije (kao ova na groblju) pa ako one i tehnološki odgovaraju nadamo se da ćese ipak pronaći neko rješenje.

Ekologija na djelu – akcija čišćenja okoliša na Drenovi

Usprkos hladnoći u subotu, 17. studenoga 2007 , u organizaciji skupine studenata Građevinskog fakulteta predvođene Majom Gaćešom i Mjesnim odborom Drenova, uspješno je održana akcija čišćenja okoliša na Drenovi.

Akcija čišćenja okoliša održana na potezu od sveučilišnih zgrada do vodospreme na streljani. Odazvalo se je 26 osoba i iako su temperature bile svega nekoliko stupnjeva iznad ništice to nije spriječilo vrijedne studente da prikupe 4 pune baje raznih otpadaka. Nažalost, s obzirom na količinu otpada, trebale bi 44 baje, no i subotnje 4 predstavljaju sjajan početak. Prikupljen je krupni otpad kao i velika količina odbačenih odjevnih predmeta.

Posebna zahvala ide Odjelu gradske uprave za komunalni sustav,Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam i ekologiju i Direkciji za mjesnu samoupravu koji su osigurali financijska sredstva i dodatni alat za potporu akciji. Prvobitno je bilo planirano iskoristiti dvije „baje“ no kako smo ih brzo napunili u rekordnom roku su osigurane i dvije dodatne. Posebno pohvaljujemo i vrijedne djelatnike komunalnog društva “Čistoća” koji su osigurali transport otpada sa lokacije čišćenja na deponij.

Subotnje aktivnosti završile su u prostorijama MO Drenova prigodnim ručkom za sudionike. Za kraj su dogovorene nove akcije koje će se održati na proljeće čemu se posebno veselimo. Iako je neupitna volja sudionika da se čitav prostor dovede u red, veliki izazov predstavlja pravi deponij građevinskog materijala koji se mjeri stotinama kamiona a rješavanje tog problema nije moguće ovakvim akcijama. Evidentno je da u suradnji sa nadležnim službama trebamo pronaći neko sistemsko i trajno rješenje.

I na kraju želim svim stanovnicima Drenove Čestit Božić i Sretnu Novu 2008 !

Cvetkov trg ili Cvetkovo parkiralište ?

Nakon nakoliko godina čekanja konačno je došlo na red i rješavanje prostora Cvetkovog trga. DPU središta područja Drenova (usvojen 15.10.2002.) je već tada odredio da taj drenovski centralni trg zaslužuje da dobije primjereniji oblik i sadržaje. U međuvremenu se sitacija samo pogoršala i trg je pretvoren u obično parkiralište čime je bitno narušena njegova funkcija.
U planu aktivnosti VMO za ovu godinu predviđena je izrada izvedbenog projekta uređenja trga kao i radovi prve faze koji uključuju uređenje šterne, postavljanje klupa te izrada prometnog rješenja. Osnovni koncept je da se centralni dio trga (prostor ispred crkve pa do ravnine šterne) posebno uredi (poploči) a da se ispred same crkve postave stupići koji će spriječiti parkrianje neposredno ispred objekta. Između crkve i šterne predviđen je prostor za postavljanje spomen obilježja poginulim braniteljima sa područja Drenove što je u planu za sljedeću godinu.
Na popločani prostor pristup bi bio dozvoljen samo za interventa vozila te dostavu. Neposredno ispred zgrade MO i crkve uredila bi se pješačka staza čime bi se osigurao pristup pješacima i kada su automobili parkirani. Na preostalom dijelu trga uredilo bi se parkiralište sa ukupno 22 parkirna mjesta kao i 2 parkirna mjesta za invalide.

Kako je već uobičajeno pojavili su se i negativni komentari da ionako nema dovoljno parkirnih mjesta a sa ovim rješenjem će se dodatno smanjiti. No tu bih upozorio na retoričko pitanje iz naslova – da li je funkcija Cvetkovog trga parking ili prostor za ugodan boravak građana i obavljanje društvenih aktivnosti. Nadalje na samo 100 – 150 m zračne linije od trga (dakle par minuta hoda) nalazi se ukupno 200 (!) parkirnih mjesta (tko ne vjeruje može pogledati na karti i prošetati se). Primjetili smo da su neki automobili danima parkirani kao i da dosta građana ostvlja vozila na trgu i onda autobusom odlazi u grad. Namjena tog parkinga je servisne prirode i trebala bi poslužiti kad se nešto obavlja u neposrednoj blizini. Za dugotrajnije parkiranje postoje kako sam već napomenuo, stotine parkirnih mjesta koja zjape prazna (primjer je parking kod crentralnog gradskog groblja, parking kod vrtića itd.).
Očito je najteže promijeniti ustaljene navike i protegniti noge par minuta (iako je to vjerojatno najbolje što možete napraviti za svoje zdravlje) …

Tržnica Drenova – ima li uopće smisla ?

Drugi projekt koji smo imali u planu realizacije za ovu godinu bio je konačna uspostava tržnice na prostoru parkirališta pored dječjeg vrtića. Međutim nastali su nepredviđeni problemi sa dozvolama i što je mnogo važnije potpuni nedostatak interesa od strane trgovaca koji bi bili zainteresirani za koncesiju na tom području. Opća je ocjena da se je izgradnjom brojnih trgovačkih centara svega nekoliko minuta udaljenih od Drenove u proteklih nekoliko godina situacija potpuno promijenila i da nema ekonomske opravdanosti za rad tržnice te da su slučne tržnice u drugim djelovima grada također bile neprofitabilne i većina je zatvorena. Uskoro će natječaj za koncesiju biti ponovljen i ako ne bude zainteresiranih od te ideje će se morati odustati. Moguća alternativa za taj prostor, jer se ionako ne koristi kao parking, je da se napravi igralište za djecu (postavi nekoliko koševa u gornjem dijelu odnosno odgovarajuće opreme za predškolsku djecu u donjem dijelu.) Konačna odluka će se donjeti nakon zaključivanja natječaja.

UPU Gornje Drenove

Nastavljaju se aktivnosti na usvajanju urbanističkog plana uređenja Gornje Drenove. Nakon održane rasprave prikupljene su primjedbe građana (oko 230) te je u tijeku procedura analize primjedbi nakon čega će se pristupiti eventalnim korekcijama plana i predstavljanju nove verzije. Konkretno rokovi nisu definirani no svakako bi ova faza trebala završiti do Nove godine.

Uređenje Brune Francetića i uvođenje minibusa

Konačno je završeno i uređenje ulice Brune Francetića čime su ostvareni preduvjeti za uvođenje minibusa koji će prometovati od okretišta linije 5 do Kablara. VMO inzistira da minibus svakako prometuje do O.Š. Fran Franković u terminima koji su bitni za prijevoz djece (7-9;12-14;18-20) jer nepotrebno da djeca presjedaju za tih 500 dodatnih metara a i pored škole se nalazi primjereno okretište za minibus. Iako je bilo planirano da minibus krene prije početka školske godine nepredviđeni dodatni radovi su to omeli tako da se nadamo da će početi prometovati prije nego završi polugodište.

Dom kulture na Lokvi (ili u Bronxu ?!)

Iz broja u broj trošimo prostor u listu na upozorenja i molbe da se ne uništava komunalna oprema i zgrade. Kako je očigledno da naši apeli ne padaju na plodno tlo VMO je odlučilo u suradnji sa Komunalnim redarstvom i Policijom poduzeti odlučnije mjere u pronalaženju  počinitelja i naplate štete koja se već mjeri desecima tisuća kuna. Kako se radi o većinom o maloljetnicima račune će dobiti njihovi roditelji. Do Nove Godine još jednom će se sanirati (u mjeri u kojoj je to moguće) autobusna stajališta kao i urediti zidovi doma kulture na Lokvi te popraviti oštećeni znakovi. Nakon toga svaki novi popravak naplatiti će se od počinitelja. S obzirom da štete plaćamo svi mi zajedno molimo građane za suradnju i prije svega za prevenciju. Razgovarajte sa svojom djecom, zamolite ih da to više ne čine i upozorite ih na posljedice. Na Drenovi imamo i odlične primjere kreativnog rada mladeži (Armadin grafit na cesti prema Škurinjama). Imali smo i daljnje kvalitetne prijedloge od njih no ove godine nažalost VMO nema sredstava, no siguran sam da će se već na godinu nešto naći za boju i sprejeve. A BGD-ovcima poručujem da se pridruže Armadi i kvalitetnije iskoriste svoje vrijeme i novac.

Urban(ističk)e priče – nova naselja bez ulaza/izlaza …

U Novom Listu od 19.6.2007. objavljen je članak kojim se najavljuje izgradnja novih zgrada na prostoru takozvanih „sveučilišnih zgrada” gdje bi NOVOTEHNA na prostoru od 1700 m2 izgradila 30 – 40 stanova. Nadalje spominje se „da se čeka izmjena detaljnog urbanističkog plana koja bi trebala biti uskoro gotova“ a početak radova se očekuje krajem godine. Nakon toga još se u nekoliko navrata govorilo o tim stanovima kao gotovoj činjenici i velikom prilogu rješavanju stambene problematike u gradu Rijeci.

Međutim kako to obično biva stvari nisu baš tako „čiste“. Već kod izgradnje sveučilišnih zgrada VMO Drenova je upozoravalo na problematična prometna rješenja i nedovoljni kapacitet i profil prometnica kojim je naselje spojeno sa ostatkom Drenove. Na sastanku sa gosp. Miličević prošle godine predstavnici Vijeća su uvjeravani kako će se sve riješiti do otvaranja objekata mada je bilo jasno iz predočenih planova da je to teško izvedivo. Ponovila se uobičajna priča – nakon svečanih presijecanja vrpci i govora – na te se otvorene probleme „zaboravilo“.

I ne samo to nego se najvljuje (odobrava) nova izgradnja na tom području bez jasne naznake kada će ishodišni problem biti riješen. Prema neslužbenim informacijama koje je Vijeće dobilo navedena parcel dijelom ulazi u zeleni pojas (borova šuma) i upravo zbog toga je potrebna izmjena urbanističkog plana. Drenova predstavlja posljednji otok zelenila i čistog zraka u gradu Rijeci i stoga treba biti posebno osjetljiv na uništavanje svake šume a pogotovo borove. Podsjećam da je upravo za izgradnju postojećih zgrada (odnosno parkirališta) posiječeno na desetke borova.

Nadalje problematičan je i najavljeni stupanj izgrađenosti 1700 m2 – 40 stanova sa istim brojem parkirnih mjesta. Uopće nije jasno kako investitor namjerava ispuniti postojeće propise (parking, minimalne zelene površine na parceli) osim ako ne namjerava graditi stambeni neboder sa podzemnom graražom pa se postavlja pitanje kako će se objekt uklopiti u okoliš.

U neprosrednoj blizini planirane izgradnje (ulica Brca) aktualan je veliki problem sa pristupom u dolac gdje je napravljeno desetak „urbanih vila“ i sada smo svjedoci gotovo nerješivih problema sa pristupnom cestom i posebno kanalizacijom jer je priključak na postojeći sustav nemoguć bez pumpne stanice. Naravno građani koji su kupili stanove od investitora sada pišu peticije i traže da VMO Drenova riješi njihov problem „u strogom centru Drenove“ i naravno Vijeće je glavni krivac jer se problem ne rješava. Naravno, čitav lanac nadležnih službi (od izdavanja lokacijske i građevinske, urbanističkih rješenja – trebalo je predvidjeti probleme koji će nastati zbog visinskih razlika) se ne osjeća nadležnim i odgovornim. Da ne kažemo da su u međuvremenu iskrsnuli i problemi sa neugodnim mirisima na trasi kanalizacijskog sustava kojim su spojene „sveučilišne zgrade“ što izaziva posebnu uznemirenost građana.

VMO Drenova strahuje da se priča opet ponavlja te da je neophodno prije bilo kakvih promjena planova i dopuštanja nove izgradnje riješiti postojeće nagomilane probleme i osigurati da naši novi sugrađani ugodno osijećaju u novim stanovima a ne da boravak na Drenovi započinju sa peticijama Vijeću.

Principjelno VMO Drenova nema ništa protiv nove izgradnje jer smo svjesni da rješavanje stambenih problema ima iznimnu važnost no ne pod svaku cijenu i bez vođenja računa o postojećim prostornim resursima. U svakom slučaju Vijeće će inzistirati na striktnom poštovanju postojećih planova, namjene površina i kako se danas popularno kaže „održivom razvoju“ Drenove.

Drenova – zeleno srce grada …

Izgleda da se stalno vrtimo u krug. Najprije smo motivirali građanje da se otpad ne odlaže u prirodu nego da se ostavlja u bajama koje se planski raspoređuju po naselju. No posljednjih mjeseci svjedočimo velikim problemima jer se  nagomilani krupni otpad ne odvozi (primjer ulica Svetog Jurja) – ili se odvozi rijetko pa predstavlja ruglo i potencijalni izvor zaraze.
I što je najgore neodgovorni pojedinci opet bacaju otpad u šumu (također primjer u neposrednoj blizini ulice Svetog Jurja). VMO je već više puta tražilo da se poveća količina i frekvencija odvoza krupnog otpada – no odgovor je uvijek isti – nema dovoljno baja i nema sredstava za njihovu nabavku. Moram priznati da mi ta računica nije jasna jer sigurno skuplje naknadno prikupljati razbacan otpad na nepristupačnim mjestima nego samo odpeljati napunjenu baju.

I na kraju VMO vas poziva da se u čim većem broju odazovete na događanja koja će se organizirati na Dane Drenove 2007 – ove godine je pripremljen doista bogat program …

TELE2 antena – što još treba za demontažu?

Priča sa nelegalnom montažom TELE 2 GSM antene u Žminjskoj i dalje traje bez naznake kada će konačno biti riješena. Da podsjetim,
TELE2 je bez valjane građevinske dozvole početkom 2006 godine izvršio montažu GSM antene na tavanskom prostoru objekta u Žminjskoj 9. Montaža je izvedena nakon što je krajem 2005 potpisan ugovor o iznajmljivanju prostora sa suvlasnicima zgrade. Nažalost pritom nisu konzultirani stanari susjednih objekata kojima nova antena direktno zrači u sobe i dnevne boravke što je rezultiralo inicijativom grupe građana (220 osoba potpisalo je peticiju) da se antena hitno ukloni. VMO je podržalo zahtjev građana i kako nije bilo pomaka ponovo 20.7.2006. zatražilo žurno rješavanje problema od strane nadležnih službi.

Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva konačno donosi 11. prosinca 2006. godine odluku o uklanjanju bazne stanice u roku od 15 dana (dokument  možete pogledati na našim WEB stranicama). Moglo bi se reći da je pravda spora ali dostižna međutim i nakon gotovo 3 mjeseca antena je još uvijek na svojem mjestu donoseći profit vlasnicima. Čini se da je to zapravo unaprijed planirani način rada – postavi se nelegalno antena, računa se da će bilo kakva pravna procedura (uključivo sa žalbama) trajati godinama i onda na kraju ako se i mora obaviti demontaža objekt je već praktično amortiziran i može se krenuti u novi ciklus na novoj lokaciji. Pitam se samo da li se tako TELE2 ponaša i u matičnoj državi. No nadajmo se da će se ipak nakon više od godine dana ovaj slučaj završiti na zadovoljstvo građana Žminjske i susjednih ulica.

Da li može brže ?

U prošlom broju našeg lista pisao sam o sigurnosti u prometu pogotovo sa stajališta ugroženosti naših najmlađih sugrađana da bi samo nekoliko dana kasnije nastao problem koji je upravo smanjio njihovu sigurnost.

Početkom prosinca 2006. godine na glavnoj drenovskoj prometnici neposredno ispred autobusnog stajališta kod škole Fran Franković nastalo je oštećenje asfalta. Iako je oštećenje više puta prijavljivano nadležnim službama je trebalo više od dva mjeseca za sanaciju oštećenja glavne drenovske prometnice ?! Možda se može prihvatiti da je to bilo blagdansko razdoblje no to je ipak previše jer se ne radi o nekoj sporednoj prometnici koju koristi manji broj građana.

Naravno uvijek se može naći opravdanje u vremenskim (ne)prilikama, no ako se već nije moglo obaviti sanaciju trebalo je barem ukloniti odlomljene dijelove asfalta. Valjda ne treba posebno naglašavati koliko je to oštećenje bilo opasno za naše najmlađe pogotovo što je postojala realna mogućnost da neki komad asfalta odskoči pod točkovima autobusa na djecu koja čekaju na ukrcaj. I tko bi onda bio kriv ?

Destruktivnost, konstruktivnost …

Mogli ste u prošlom broju pročitati koliko smo novaca (500.000 kn) utrošili za postavljanje i uređenje novih autobusnih stajališta, koja su znatno doprinjela urbanom izgledu našeg naselja i omogućila ugodnije korištenje javnog gradskog prijevoza.
Nije prošlo ni nekoliko mjeseci a stajališta su pretvorena u ruglo. Kompletno su išarana grafitima a na većini vidljiva oštećenja na opremi. Iz broja u broj apeliram na čitatelje (i mlađe i starije) da se čuva komunalna oprema jer se za sanacije troše vrlo velika sredstva koja bi sigurno mogla biti korisnije upotrebljena.

Neki će reći da se radi o neobuzdanoj mladosti i da se tu ne može ništa napraviti, međutim držim da je to neprihvatljivo jer uništavanje našeg zajedničkog vlasništva i prava na ugodno življenje na Drenovi ne može biti ničim opravdano.

Po drugoj strani imamo sjajan primjer mladih navijača Rijeke (Armada Drenova), koji su kreativno uredili dotada zapušten zid na ulazu u Drenovu iz smjera Škurinja o čemu možete čitati u nastavku.

Prema tome nema nam druge nego stimulirati pozitivne ideje i aktivnosti a konstantnom edukacijom u obitelji i školi djelovati na sprječavanje destrukcije…

Godinu dana rada aktualnog saziva vijeća – što je a što nije napravljno.

Obično se krajem godine rade rekapitulacije napravljenog pa nema razloga da i mi ne analiziramo što smo napravili.

Pogledajmo najprije komunalni sustav. MO Drenova je za 2006 godinu raspolagao sa 1.085.000 kn iz sredstava prioriteta koje su utrošene u skladu sa usvojenim planom aktivnosti. Kako se možeti uvjeriti u priloženoj tablici i ove se godine ponavlja stari porblem o kojem sam već pisao a to je nemogućnost realizacije pojedinih stavaka zbog neriješenih (ili nerješivih) imovinsko pravnih odnosa. Neke od stavaka se godinama provlače u planovima i od sljedeće godine takve će biti izbrisane. Očito je da ako se sami korisnici puta i vlasnici ne mogu međusobno dogovoriti onda nema smisla ni da VMO planira sredstva koja se ne mogu realizirati.

Ove godine obavljene su i pripreme za uvođenje minibusa na području Kablara te se može očekivati da će se sljedeće godine na proljeće pristupiti uređenju i proširenju prometnice jer je dobivena suglasnost vlasnika terena.
Otpočeo je i proces plinifikacije Drenove koji će narednih godina (ovisno o iskazanom interesu građana) obuhvatiti čitavo područje MO Drenova.
U domeni komunalnog uređenja ispunjen je plan postavljanja autobusnih čekaonica a preostalo je definiranje i uređenje okretišta gradskog autobusa na rubu MO.
Što se tiče budućeg razvoja MO ključan je u UPU (urbanistički plan uređenja) Gornje Drenove koji će definirati smjer širenja čitavog naselja. Javna rasprava se očekuje početkom sljedeće godine a cilj je VMO da osigiramo balansiran razvoj i povećanje broja stanovnika no uz preduvjet prethodne izgradnje komunalne infrastrukture.

Što se tiče ostalih aktivnosti mogu posebno istaknuti pokretanje Drenovskog Lista koji eto imate priliku čitati u 6 izdanju i nadam se da pridonosi boljem informiranju građana i očuvanju kulturne baštine našeg kraja. Ove godine održane su i brojne kulturne priredbe (izložbe i koncerti) a sudjelovali smo u nekoliko projekata od kojih je možda najznačajniji „Urbani turizam na području MO Drenova“ gdje je dano nekoliko kvalitetnih prijedloga koji će se (nadam se) realizirati tijekom sljedećih nekoliko godina.

A sa čime VMO nije zadovoljno. Prije svega to je neizmjerna izbirokratiziranost državne administracije gdje se problem prebacuje sa jedne instance na drugu bez ikakve mogućnosti da se nešto riješi. Lijep primjer je projekt uređenja parka između ambulante i dječjeg vrtića koji se ne može realizirati jer se nalazi u koridoru „željezničke pruge velike brzine“ koja planirana početkom sedamdesetih. Naravno od tada se sve promijenilo pa i izgrađenost Drenove i iako je jasno da ta pruga neće nikada prolaziti kroz centar naselja, nitko se ne smatra nadležnim da predloži promjenu koridora. I tako nam je blokirana polovica planiranih projekata u centru naselja.

Sigurnost u prometu – godine opasnog življenja …

Djeca pješaci

Nepodnošljiva lakoća odbijanja …

U posljednje vrijeme često se propitujemo koja je prava funkcija MO i koja je prava svrha postojanja. Formalno gledano, MO bi trebao prestavljati sponu između građana područja koje prekriva i odgovarajućih odjela gradske uprave koji bi trebali pronalaziti rješenja za probleme koje građani iznose. MO ima ulogu svojevrsnog filtera koji bi trebao objediniti zahtjeve i procijeniti koji su zahtjevi građana opravdani i imaju prioritet rješavanja. Građani zahtjeve podnose individualno (pismeno) ili grupno u obliku peticija kojima traže rješavanje pojedinih problema. Vijeće MO na svojim sjednicama obrađuje zahtjeve te ih formulira na odgovarajući način i prosljeđuje nadležnim službama. Vrlo često Vijeće i predlaže određena rješenja koja naravno moraju proći stručnu verifikaciju. Bilo bi razumno očekivati da su odgovori konkretni i argumentirani te da ukoliko se prijedlog vijeća ne može prihvatiti da se ponude alternative koje bi zadovoljile građane. Nažalost u proteklim mjesecima svjedočimo administrativnom pristupu nekih odjela gradske uprave (prije svega Direkcije plana, razvoja i izgradnje) koji u svojim odgovorima (uglavnom negativnim) nikada ne daju prijedlog alternativnih rješenja već se koriste sintagmama „nije predviđeno“, „nije u planu“, „nije prihvatljivo“ očekujući valjda da Vijeće pronalazi dodatne varijante i onda u beskonačnom krugu dopisivanja pronađe ono što bi zadovoljilo nadležnu službu. Ono što Vijeće očekuje jest da osobe koje primaju plaću (i stručne su) mogu dati optimalne prijedloge i pomoći Vijeću i građanima.

Sporno autobusno stajalište

Razmotrimo pobliže najsvježiji slučaj oko uvođenja dodatnog autobusnog stajališta na križanju Kučićkog puta i ceste A. Vijeće je zaprimilo peticiju pedesetak građana (većinom starije dobi) koji su zatražili uvođenje dodatnog autobusnog stajališta na navedenom križanju. Građani se žale da je razmak između postojećih stajališta prevelik i da im je naporno pješačiti pogotovo kada su velike vrućine ili zimi. Ako se pogleda situacija prikazana na priloženom aero snimku vidi se da doista nedostaje autobusna stanica (postojeće su prikazane crvenim kružićima a plavom je prijedlog lokacije nove stanice) i da bi predložena lokacija bila logična i optimalna za veliki broj stanovnika koji gravitiraju tom području. Na tom mjestu mogla bi se i izvesti ugibališta ili samo označiti stajališta na cesti.

Dana 5.6.2006. stiže odgovor spomenute direkcije koji u poznatom stilu (bez nuđenja alternative) odbija prijedlog uz argumentaciju da je „obavljen uvid u projektnu dokumentaciju“ te „da su radovi izvedeni u skladu sa građevinskom i uporabnom dozvolom te ne postoji mogućnost naknadnih intervencija u prostoru“. Držimo ovaj navod potpuno neprihvatljivim je ispada da se jednom izgrađeno više nikada ne može modficirati ili popravljati. Moglo bi se i postaviti pitanje zašto u prvobitnom projektu ceste A nije bilo predviđeno stajalište na navedenoj lokaciji koja je logično stjecište pješačkih komunikacija na tom području. No da se ne bavimo povješću, bitnije je razriješiti pitanje koje su mogućnosti Vijeća (i građana) da se određene nelogičnosti poprave i olakša život stanovnicima. Ili takva mogućnost zapravo ne postoji ? Nadalje, komentar tipa „područja sa kojih se vrši priliv putnika na postojeća stajališta … nalazi se u gravitacionim zonama prihvatljivim za periferne dijelove grada“ je sjajan kada ga se izrekne iz klimatiziranog ureda ali neće pomoći našim starijim sugrađanima kada se sa place vraćaju punih vrećica i moraju nepotrebmo dodatno pješačiti.
U istom dopisu odbijena je (jednom rečenicom) i izgradnja okretišta linije 11 na granici grada Rijeke prema Saršonima iako je i tu Vijeće dalo detaljno obrazloženje razloga (problemi sa postojećim okretištem na Lokvi, veliki broj građana koji žive na tom području i uskraćeni su za liniju gradskog prijevoza, itd.). Kažu da „u sadašnjoj organizaciji javnog gradskog i prigradskog prijevoza takvo rješenje nije predviđeno“ – pa naravno da nije, zato Vijeće i pokreće inicijativu da se taj problem riješi.

Ovo je samo jedan primjer no imamo ih dovoljno za pitanje sa početka komentara. Ukoliko je doista funkcija Vijeća da djeluje kao spona građani – grad onda ta komunikacija ne može biti svedena na situaciju da Vijeće nešto „moljaka“ a gradske službe „telegrafski“ odobravaju ili odbijaju – one nam moraju pomoći sa stručnim i argumentiranim alternativama koje moramo moći zajednički predočiti građanima.