27 susjedstavaBez Granica

Drenovska groblja

Groblja_01
Christian Grailach, Travanj 2020.

Rijetki su mjesni odbori u Rijeci koji imaju dvije župe i dvije crkve kao Drenova. Zapravo tri crkve, jer je i kapela Svih Svetih u davnini dugo bila jedina crkva na Drenovi u kojoj se služila sveta misa.

Ustvari, ima toga još. Naime i kapela na Velom vrhu, od kada je obnovljena, povremeno služi kao mjesto pohođenja hodočasnika, a nešto prije izgradnje današnja crkve Gospe Karmelske, pokraj starog župnog stana, postojala je, a već odavno srušena, kapela Gospe Karmelske.

No, ako je upitno da je Drenova iznimka po broju župa i crkava, po broju groblja sigurno je na prvome mjestu!

Naime, trenutno postoje na Drenovi tri groblja koja su u funkciji. Postojalo je i četvrto, a priča se i o petom!

Krenimo od ovoga, petog. U Kablarima postoji zaselak Patersko. Po pričanju starijih Drenovčana dobilo je naziv po paterima, pripadnicima isusovačkog reda koji su Rijeku došli 1627. godine. Kako bi se mogli uzdržavati i poduzimati svoje graditeljske pothvate, dobili su na upravu prostranu Kastavsku gospoštiju, kojom su upravljali od 1630. do 1773. godine. Vjeruje se da je područje Paterskoga dodijeljeno paterima koji su tamo živjeli, radili na imanju i tamo, kako se priča – sahranjivali i svoje umrle članove.

Najstarija kuća u Paterskom
Najstarija kuća u Paterskom

Na kamenom okviru ulaznih vratiju najstarije kuće u Paterskom uklesana je godina 1698 i karakterističan znak Družbe Isusove IHS s križem i tri čavla, što bi mogao biti dokaz da su zaista pateri tu živjeli, a budući da nisu u to doba nigdje u blizini imali groblje, lako je moguće da su svoje preminule članove sahranjivali na samom imanju.

Na krovu spomenute kuće znak je križa kao još jedan dokaz da su u njoj živjeli pateri. Zanimljivo je da je na još jednoj kući u Benašima isti znak na krovu.

Drugo drenovsko groblje, ustvari prvo službeno, danas više ne postoji.

Nalazilo se na prostoru u blizini zgrade u kojoj je današnja drenovska biblioteka. Prekopano je 2006. godine u vrijeme izgradnje Sveučilišnoga naselja, a posmrtni ostaci prenešeni su u zajedničku kosturnicu na Kozali.

Ne postoji pisani trag o točnom datumu kada je groblje otvoreno. Po saznanjima mons. Gabrijela Bratine bilo je to 1837. godine. Na staroj karti iz 1842. godine, iz fundusa Državnoga arhiva Rijeka, koju su mi ljubazno iskopirali i dozvolili koristiti u svrhu ovoga materijala, vidi se označeno groblje.

Jedna zanimljivost na gornjoj karti predstavlja mjesto na kojem je označena Gornja Drenova, otprilike na današnjem predjelu Brdina i istočnie.

Na Austro-Ugarskoj karti iz doba 1869. – 1887. također je prikazano groblje.

image015
Austro-Ugarska karta (1869. – 1887.)

Izvor: http://mapire.eu

Korištenjem gornjega linka moguće je kartu usporediti s podmetnutom današnjom kartom i vidimo da pozicija zaista odgovara spomenutom mjestu današnje drenovske biblioteke.

Kako nažalost nemamo ni jednu fotografiju toga, prekopanoga groblja, zamolio sam Alberta Mihicha-Bertića, našeg poznatog amaterskog slikara da mi naslika groblje onako kako ga se on sjeća. Pouzdam se potpuno u izvrsnu Bertićevu memoriju, tako da sam siguran da je to groblje izgledalo ovako:

image017
Slika Alberta Mihicha-Bertića, rekonstrukcija izgleda groblja prema sjećanju

Ostaci groblja vidljivi sui  i na avionskoj snimci iz 1998. godine na kojoj se kao i na Bertićevoj vidi kapelica, posljednje počivalište župnika Ivana Cvetka.

image019
Zračni snimak groblja iz 1998. godine

Groblje se koristilo do 1906. godine, kad je većina pokojnika ekshumirana i premještena na Staro groblje.

Na tome je groblju, 1884. godine, 14 godina nakon premještaja s Drenove, na vlastitu želju sahranjen i Ivan Cvetko, osnivač župe Gospe Karmelske. Bio je drenovski župnik od 1837. do 1870. godine, kad je premješten. Njegovi su posmrtni ostaci, prilikom prekopa, prenešeni na takozvano Staro groblje u grobnicu župnika Mariottinija. Godine 2012. nadgrobni spomenik vandalskim je činom oštećen pa je podignut novi.

Spomenuto Staro groblje, treće drenovsko groblje, sagrađeno je 1903. godine i danas je još u funkciji.

U župnoj knjizi crkve Gospe Karmelske nalazimo zapis tadašnjeg župnika

Izidora Gudca koji kaže:

image024

Godine 1903. dne 15. studenoga iza svete mise na groblju, blagoslovio ga je prečasni gosp. Dr. Ivan Kukanić, riečki župnik, uz azistencu nekolicine riečkih svećenika. 

Prva je pokopata bila na novom groblju pok. Lucija Frančetić, starica 84 g., dne 29.12.1903.

image027
Grob Lucije Francetić

Na Starom groblju Drenova 1914. godine sahranjen je Ivo Grohovac, pjesnik, novinar i usrdni borac za hrvatski jezik i nacionalni identitet Rijeke, a 1924. godine profesor Fran Franković; otac učiteljstva Istre, prvi ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu, autor prve hrvatske početnice i jedan od osnivača Pučke čitaonice Drenova.

Zgodno je usporediti nacrt groblja iz 1902. godine iz fundusa Državnoga arhiva u Rijeci i fotografiju dronom Raula Jereba iz današnjih dana.

Na stranici KD Kozala može se naći podatak o svim riječkim grobljima, ažuriran 31.12.2019., o površini i broju sahranjenih, pa tako usputni podatak da ovo groblje ima 5560 m2 i da je broj sahranjenih 1169.

Gornja Drenova, kao što znamo, 1924. godine granicom je ostala bez crkve, škole pa i groblja. Ivo Jardas napisao  je: Podbregon cimitera nimaju, pak mrtvi nose zakopat vaje Sv. Matej. Današnje groblje na Gornjoj Drenovi, na Orešju, sagrađeno je 1940. godine. Zadnje je počivalište i braći Hlača, Ružici Mihić i mnogim borcima NOB-a,  kao i Vilimu Štefanu, svojedobnom kroničaru drenovskih običaja i povijesti.. Malo statistike: površina 1699 m2, broj sahranjenih 497.

O groblju Gornja Drenova u monografiji Komunalnog društva Kozala, piše Daina Glavočić:

Kao i većina prigradskih grobalja, groblje Gornja Drenova smješteno je u dolcu, plitkoj vrtači, na krševitom području, okruženo pretezito bjelogoričnom šumom, te nasadom čempresa. Gotovo na osami, u izolaciji, Groblje je okruženo niskim zidom u kojem je ulaz sa željeznim vratima, a nad njima je portalna ravna greda na kojoj je natpis – Vječni pokoj, i godina uređenja groblja 1940., iako je prvi ukop registriran 1905. (Marija Perušić).     Desno    od     ulaza     mala     je     jednostavna    kućica     s              mrtvačnicom.

Grobovi su smješteni na dvije razine. Središnje je ukopno polje na nižoj razini, u dnu vrtače. Ukopi su realizirani u urednim poprečnim horizontalnim nizovima jednostavnih posteljnih grobova, te s jednim nizom malih, bijelih dječjih grobova. Otprilike na sredini toga polja je nešto šira aleja oivičena nasadom čempresa. Ona povezuje dvije važne točke rubnog niza grobova na povišenoj razini, koji su smješteni uz ogradni zid oboda groblja. Na desnom je kraju aleje središnji grobljanski kameni križ, a na lijevom je oveći, jednostavan kubični kameni spomenik borcima palim na samom kraju Drugog svjetskog rata u borbama za sjedinjenje Rijeke s Istrom 1945. godine.

U skladu s vremenom i društvenim prilikama u kojima je ovo groblje osnovano, ono nema umjetnički vrijednih spomenika jer za vrijeme poslijeratne obnove nije bilo mogućnosti  za posebno umjetničko oblikovanje. Vidljivi su jedino zahvati na renoviranju starijih grobnica te njihovo oblaganje sveprisutnim crnim ili crvenim mramornim pločama.

Ovo je groblje namijenjeno manjoj lokalnoj zajednici, jedino je u gradu izgrađeno bez mrtvačnice te je udaljeno od naselja s kojim nije povezano gradskim prijevozom.

Prosječno se godišnje ovdje obavi samo četiri pokopa, stoga je interes građana okrenut novom Centralnom gradskom groblju Drenova.  

Groblje Gornja Drenova, danas

image039
Groblje na Orešju, fotografija Raula Jereba

I konačno, peto Drenovsko groblje, Centralno gradsko groblje Drenova otvoreno 1988. godine , najveće je groblje na području grada Rijeke sa čak 412.000 m2. Broj sahranjenih 31.12.2019. bio je –13.428.

Nalazi se na širem području Obrša kojim je nekad dominirala kapelica Svih Svetih, sagrađena 1575. godine, koja i danas služi za zadnji ispraćaj pokojnika.

image041
Kapela Svih Svetih

Grobljem dominira središnja građevina sa dvoranom za ispraćaj pokojnika, modernoga arhitektonskog izgleda, nasuprot staroj kapelici s kojom čini zanimljiv sklad.

Na groblju je uređena i Aleja branitelja na kojoj počivaju poginuli branitelji iz Domoviskoga rata.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.