Kategorije
27 susjedstava Bez Granica Dnevni boravak Dren EPK 2020 Međunarodni Mundaneum UNIRI

Dani susjedstva Drenova – Rijeka 2020

Susjedstvo Drenova uvijek novim sadržajima okuplja kulturnjake i znatiželjnike te istodobno djeluje kao lokalni coworking prostor, mjesto boravka, razmjene ideja i eksperimenata.

Program Granična četvrt ideja je iskorištavanja onih potencijala u naselju koji mogu postati zamašnjakom razvoja sadržaja usmjerenog kvalitetnom provođenju slobodnog vremena. Program slijedi ideju razmjene znanja i ideja i razdijeljen je na tri dana.

Dan kulture kojim se predstavlja drenovska mikrokulturna atmosfera uz otvorenje izložbe o položaju žena Hrvatskoj i Belgiji koje drenovski tim ostvaruje u suradnji s europskim susjedstvom, partnerima iz Monsa i prve svjetske arhive znanja instituta Mundeanum.

Dan prirode cjelodnevni je boravak u prirodi i upoznavanje drenovskih šetnica šume drena usmjeravajući pažnju na dren i njegove super-moći o kojima će govoriti znanstvenici uz neizbježno kušanje slastica i delicija.

Digitalni dan demonstracija je naprednih tehnologija, umjetne inteligencije, ČAI projekta, digitalnih asistenata i tumačenje uloge robota u muzejima.

Svakog će se dana uz tematske razgovore s eminentnim stručnjacima ući u dublje razine svih najavljenih sadržaja. Posebna pažnja bit će posvećena programima za najmlađe i prostor koji će ih kroz igru u digitalnom uvesti u nove sadržaje posvećene čakavskom jeziku.

Napomena: Program je u potpunosti prilagođen Covid-19 okolnostima i naputcima.

Nositelji inicijative: Udruga Bez granica, Udruga Dren, Muzej grada Rijeke – Zavičajni muzej Drenova

Europsko susjedstvo: Mundaneum, Mons, Belgija

Partneri:

  • Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet Rijeka – Cultural Complexity Lab
  • Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija
  • Odsjek za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci
  • Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – Znanstveno tehnološki institut Visio
  • Prirodoslovni muzej Rijeka

NAPOMENA: Realizacija programa ovisna je o Covid-19 okolnostima te će se prilagođavati naputcima. Ukoliko vremenske prilike budu povoljne dio programa odvijati će se na otvorenom.  Prostor Zavičajnog muzeja Drenove ne omogućava istovremenu posjetu većeg broja građana. Sve planirane aktivnosti biti će dostupne i u digitalnom formatu preko Zoom i Facebook platformi.


DAN KULTURE

Petak, 09. listopad 2020.

Vrijeme: Od 18:00 do 22:00 sata

Lokacija:  Zavičajni muzej Drenova, HUB Drenova, Drenovski put 138 a, 51000 Rijeka

Zoom Meeting
https://us02web.zoom.us/j/8462558253?pwd=VGRtdk1ZeG00YWZFa3p2MlVDdXB5QT09

Meeting ID: 846 255 8253
Passcode: q69Cff

Voditeljica programa: Vesna Lukanović

Dan kulture ili drenovska mikrokulturna atmosfera uz otvorenje izložbe i zborsko pjevanje, promocija je drenovskih umjetnika i predstavljanje europskog susjedstva belgijskoga grada Monsa i svjetske arhive znanja instituta Mundaneum.

18:00 – 18:20 sati – Svečano otvorenje – Protokol i preuzimanje vremenske kapsule od susjedstva Fužine – program otvaraju nositelji inicijative Udruga Bez granica i Dren, predstavnici PGŽ-a, Grada Rijeke i Rijeka 2020.

18:20 – 18:30 sati – Nastup MPZ Drenova – prigodni program i kratka retrospektiva

18:30 – 19:00 sati – „Manjina, a većina“, izložba – uvodno predavanje: prof. dr.sc. Snježana Prijić-Samardžija, rektorica UNIRI

19:00 – 19:30 sati – 100 godina feminizma u Belgiji – predstavljanje europskog susjedstva Mons i instituta Mundaneum, direktno uključivanje putem videokonferencije – uvodno predavanje Stephanie Manfroid, Mundaneum

19:30 – 20:00 sati –  Žene bez granica – predstavljanje web stranica – Davorka Medved i projekcija dokumentarnog filma „Manjina, a većina“  u produkciji udruge Bez granica

20:00 sati – Druženje se nastavlja uz domjenak s prigodnim programom


DAN PRIRODE

Subota, 10. listopad 2020.

Vrijeme: Od 14:00 sati do 20:00 sati

Lokacija:  Zavičajni muzej Drenova, HUB Drenova, Drenovski put 138 a, 51000 Rijeka, šira okolica muzeja za demonstraciju aplikacija

Zoom Meeting
https://us02web.zoom.us/j/82579200071?pwd=d054aVRPOXNyeitQTVBlK3AvVG56dz09

Meeting ID: 825 7920 0071
Passcode: 329849

Dan prirode cjelodnevni je boravak u prirodi posvećen super-moćima biljke dren, pripravljanje i kušanje različitih receptura uz znanstvena predavanja o Drenu kao super biljci.

14:00 – 14:30 sati – Dren bez granica – web stranice / http://dren.bezgranica.hr, digitalni katastar Dren v2.0 i mobilna aplikacija INaturalist „Nađi dren!“, prezentacija i demonstracija, voditelj Damir Medved

14:30 – 16:00 sati – Drenovske šetnice i obilazak lokacija drena uz pomoć INaturalist aplikacije, pod vodstvom Boštjana Surine, botaničara, Prirodoslovni muzej Rijeka

Dnevni boravak susjedstva Drenova

16:30 – 17:00 sati – Dren: drevni lijek, nova istraživanja, brošura, Udruga Dren, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju i Fakultet zdravstvenih studija

17:00 – 18:00 sati – Dren superbiljka – predavanja

  • Dr.sc. Željka Peršurić – Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju, članica projektnog tima “U potrazi za super voćem našeg kraja”
  • Izv.prof.dr.sc. Boštjan Surina, Prirodoslovni muzje Rijeka, botaničar, prezentacija “Bioraznolikost liburnijskog krša”

18:00 – 18:30 sati – Uslikaj dren! Foto natjecanje za naj-fotografiju drena

18:30 sati – Druženje se nastavlja uz specijalitete od drena i čajem od lišća drena


Digitalni dan

Nedjelja, 11. listopad 2020.

Vrijeme: od 16:00 sati do 22:00 sati

Lokacija: Zavičajni muzej Drenova, HUB Drenova, Drenovski put 138 a, 51000 Rijeka

Zoom Meeting
https://us02web.zoom.us/j/89772696862?pwd=ZENTc2tDek5pckpmMDFZNEp3RENDQT09

Meeting ID: 897 7269 6862
Passcode: 144069

Voditelj programa: Damir Medved

Digitalni dan demonstracija je naprednih tehnologija, umjetne inteligencije, ČAI projekta, digitalnih asistenata i tumačenje uloge robota u muzejima.

Dnevni boravak susjedstva Drenova

14:00 – 15:00 sati – Umjetna inteligencija može biti i zabavna – pametne igraonice za klince   /program namjenjen djeci

16:00 – 17:00 sati – Digitalni muzej – roboti i umjetna inteligencija u muzejima, ili kako pronaći iglu u plastu sijena na primjeru digitalne arhive Zavičajnog muzeja Drenova. Program se odvija u suradnji s UNIPU – Znanstveno tehnološki institut Visio

17:00 – 18:00 sati – Man vs. Machine – umjetnik ili umjetna inteligencija?!  Sučeljavanje umjetnika i umjetne inteligencije – drenovski umjetnik Antun Ožbolt vs. ČAI – kreiranje slika u realnom vremenu

18:00 – 19:00 sati – ČAI čakavska umjetna inteligencija /http://cai.bezgranica.hr – kako je nastala i kako funkcionira, demonstracije i interakcija s posjetiteljima. Program se odvija u suradnji s UNIRI – Cultural Complexity Lab.   

19:00 – 20:00 sati – Okrugli stol „Od razgovora s umjetnom inteligencijm do transhumanizma“, Zoom konferencija, moderator Damir Medved

20:00 sati – druženje se nastavlja uz domjenak i DJ Antuna Ožbolta.


O PROGRAMU „GRANIČNI KVART“

Granična četvrt mjesto je rada i stvaranja, platforma razmjene i susreta, stvaranja i okupljanja zajednice developera, kreativaca, inovatora i poduzetnika u kojem se promiču inovacije, razmjenjuje suradnja i stvaraju ideje za budućnost. 

Udruga “Bez granica” projektom razvoja društveno kulturnog i inovacijskog centra – HUB  Drenova radi na iskorištavanju onih potencijala u naselju koja mogu postati zamašnjak razvoja sadržaja usmjerenog  kvalitetnom provođenju slobodnog vremena. 

U sklopu razvoja projekta kulturnog HUB-a Drenove uvršteni su različiti programi i inicijative koje nastaju u suradnji s udrugom Dren (primarno u kontekstu pozicioniranja i promocije drena kao autohtone superbiljke i u prostorima Zavičajnog muzeja Drenove, stalnog muzejskog postava o granicama Muzeja grada Rijeke.

HUB Drenova laboratorij je za istraživanje novih tehnologija i autohtonih eko-sustava, koji bi nakon faze osmišljavanja postao tehnologijom obilježen interaktivan prostor koji čuva i prezentira baštinu, ali paralelno obavlja i funkcije lokalnog malog FabLab-a, coworking prostora, mjesta boravka i razmjene ideja i eksperimenata.

Ponuđene ideje klasterirane su prema mogućim scenarijima razvoja i u svojoj konačnici podrazumijevaju stvaranje novog prostora za zajednicu koja se širi, ne samo prema susjedstvu Drenovi i gradu Rijeci, već stvara prostor za potencijalne europske suradnje u više smjerova.


O SUSJEDSTVU DRENOVA

Drenova u kontekstu Rijeka 2020 i programskog pravca 27 susjedstava predstavlja jedinstvenu situaciju što zbog svog rubnog položaja gradskog naselja u kojem obitava 8350 stanovnika grada Rijeke, što zbog specifične mikro klimatske situacije uzdignute na 350 metara nadmorske visine, a što zbog jedinog predloženog programa koji u sebi sadržava napredne tehnologije, interaktivnost i multimediju u kombinaciji s poviješću, prirodom i kulturom.

Na Drenovi je stvorena  jezgra građana koji svojim dugogodišnjim volonterskim radom pronalaze načine oplemenjivanja prostora susjedstva Drenova. Potencijali Drenove i kreativni razvoj njenih stanovnika leži u činjenici da Drenova ima zanimljivu i dramatičnu povijest koja se reflektira kroz traume podijeljenog naselja između dva rata, ekološki osviještenu zajednicu i brojnim volonterima koji sudjeluju u akcijama čišćenja okoliša ili u obnavljanju autohtonih biljaka u prvom redu drena, sjajne prirodne resurse kao najzelenije riječko naselje prozvano “zelenim plućima grada” s Velim vrhom, Lubanjem, drenovskom rivijerom na jezeru Valići, i kanjonom Rječine.  Važni su i brojni kreativni pojedinci – drenovski umjetnici, slikari, glazbenici, pjevači, pisci te novinari, kroničari i fotoreporteri kao pokretači brojnih projekata.

U sferi kulture, tek je nekoliko razloga koji stanovnike ostalih dijelova Rijeke motiviraju na posjet Drenovi – manifestacije EkoCvetko, Dani Drenove te različiti programi i sam po sebi Zavičajni muzej Drenova kao in situ ekstenzija Muzeja grada Rijeke.

Upućeniji znaju da Drenova može pružiti iznenađujuće lijepa mjesta i otkriti zanimljive priče, a spojiti će i ime Drenova s činjenicom da je dobila ime po šumskoj voćki drena, no na turističkim informativnim punktovima zasigurno se neće dobiti uputa o šetnicama koje isprepliću Drenovu. Iz navedenog proizlazi da je Drenova poznata ponajviše onima koji stanuju u njoj. 

Zato je iznimno važan rad udruga Bez granica i Dren koji su zajednički pristupili programu Rijeka 2020 kao susjedstvo Drenova, a svi članovi ujedno su i stanovnici Drenove, njihove profesije, znanje, različiti interesi i kultura življenja za posljedicu imaju i kvalitetni program u sklopu Rijeka 2020 projekta.


O NOSITELJIMA INICIJATIVE

Udruga Bez granica – Od svog osnutaka „Bez granica“ je, samostalno ili u partnerstvu s drugim organizacijama i ustanovama, provela niz aktivnosti i projekta, a njezin utjecaj na razvoj lokalne zajednice intenzivira se od 2015. godine kada u suradnji s Gradom Rijekom i Muzejom grada Rijeke pokreće program „Zavičajni muzej Drenove“ u zgradi i dvorištu u vlasništvu Grada Rijeke u naselju Drenova.

U 2017. „Bez granica“ dobiva i javno priznanje za svoj doprinos razvoju lokalne zajednice. Te je godine predsjednik udruge Damir Medved proglašen „Volonterom godine“ od strane Regionalnog volonterskog centra Udruge za razvoj civilnog društva SMART koji u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom dodjeljuje tu nagradu u okviru obilježavanja Međunarodnog dana volontera 5.12. Iste godine „Bez granica“ dobiva i priznanje za najinovativniju ideju u okviru poziva za društvene inovacije i ideje u području razvoja civilnog društva Udruge za razvoj civilnog društva SMART za projekt “Stvaram u kvartu! Mikrolokalno čvorište za istraživanje i stvaralaštvo“.

Uz navedene i opisane aktivnosti i suradnje, „Bez granica“ kontinuirano surađuje i s Vijećem Mjesnog odbora Drenova, posebno kroz doprinos izradi lokalnog glasila „Drenovski list“. Članovi udruge redovno objavljuju tekstove i fotografije u tom listu, a urednik je Christian Grailach, član „Bez granica“ koji je, kao i Damir Medved, ponio titulu „Volontera godine“ u 2013. godini za svoj doprinos razvoju lokalne zajednice.

Sudjelovanje „Bez granica“ u programu „27 susjedstava“ pružilo je priliku članovima udruge graditi nova partnerstva i suradnje sa sličnim organizacijama i inicijativama u drugim lokalnim zajednicama (članovi „Bez granica“ posjetili su „susjedstva“ Cres, Lovran, Praputnjak, Kuti, Lipa, Crikvenica, Kostrena, Kastav, Kampus, Fužine – Lič, Gomirje, Vrbnik i Opatija), ali je i omogućilo i sudjelovanje članova udruge u cijelom nizu obrazovnih programa organiziranih u okviru projekta „Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture“.

Udruga Dren – Udruga za očuvanje i promicanje drenjule DREN Rijeka osnovana je 16.11.2011. a cilj „Drena“ je promocija i poticanje znanja o drenjuli, njezinim nutritivnim i zdravstvenim koristima i kvalitetama, očuvanje drenovskog ekosustava, obnova drenovskog arboretuma, ekološki odgoj te izobrazbe mladeži naselja Drenove i Grada Rijeke.

„Dren“ je organizacija koja provedbu svojih aktivnosti i projekata u lokalnoj zajednici temelji na mobiliziranju i povezivanju postojećih resursa u riječkom naselju Drenova, a najviše na uključivanju i doprinosu velikog broja volonterki i volontera.

Za takav pristup u radu i angažman te rezultate postignute u zajednici, predsjednici „Drena“, Vesni Lukanović, uručena je u 2013. godini nagrada „Volonter godine“ u okviru obilježavanja Međunarodnog dana volontera (5.12.). Nagradu dodjeljuje Regionalni volonterski centar Udruge SMART, u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom.  Uz navedeno, „Dren“, projekti koje provodi u lokalnoj zajednici te postignuti rezultati često se ističu kao primjer dobre prakse postizanja pozitivnih društvenih promjena te mobiliziranja i okupljanja članova lokalne zajednice, primjerice u tekstu posvećenom projektima udruga „Dren“ i „Bez granica“ provedenim u okviru „Riječkog programa lokalnog partnerstva“ pod nazivom „Drenova, naselje koje gradi zajednica“, u intervjuu u kojem Igor Bajok, trener i konzultant iz Udruge za razvoj civilnog društva SMART govori o nastanku i razvoju „Riječkog programa lokalnog partnerstva“ i suradnji SMART-a i Grada Rijeka na provedbi tog programa ili u feljtonu Novog lista „Biramo riječki najkvart: Drenova – zelena pluća grada“.

Tijekom 2016. i 2017. godine sve više jača suradnja „Drena“ i „Bez granica“, posebno na uređenju zgrade i dvorišta „Zavičajnog muzeja Drenova“ te organiziranju i provedbi različitih aktivnosti i programa u tom prostoru, ali i na organizaciji prvih „Dana Drenjule“ u 2017. godini i foto natječaja „Pol ure nad Rekun“ na temu Drena s pratećom izložbom u „Zavičajnom muzeju Drenova“. U tom periodu jača i suradnja „Drena“ s Odjelom za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci radi provedbe znanstvenih istraživanja o drenu s Fakultetom za hotelski i turistički menadžment iz Opatije u okviru  projekta “Food Biz”, a uspostavljena je i međunarodna suradnja s uzgajivačima i prerađivačima drena iz Austrije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.


O EUROPSKOM SUSJEDSTVU

Mons, Belgija –Mundaneum je mjesto od kuda potječe prva ideja prikupljanja znanja cijelog čovječanstva pokrenuta početkom 20. stoljeća (Otlet, La Fontain). Bilo je to mjesto debata na kojem se zagovarao znanje, mir, građansko društvo, demokracija kao konstantni dijalog između povijesti i perspektive. Svaka od izložbi europskog partnera prati tematske aktivnosti uključujući konferencije ili kolegije, kao i pedagoške i edukativne aktivnosti.

Za Mons, grad s manje od 100 000 stanovnika na jugu Belgije gdje se govori francuski jezik, EPK 2015. bila je prilika da se na kartu Europe postavi kao središte kreativnosti, kulture i drugačijeg promišljanja održivog razvoja, koji više nije baziran na tradicionalnim industrijama.

Iznimno bogata belgijska regija i iznosom jedan od najvećih budžeta ECoC gradova Mons je svoj ulog argumentirao rezultatima:

  • Gotovo 2,2 milijuna posjetitelja s prodanih 587 000 ulaznica
  • Organizirane turističke posjete povećale su se za 470%, a broj razgledavanja grada s vodičem za 2500% !
  • 2.390 zakazanih aktivnosti u kojima je sudjelovalo 6.700 umjetnika, uključujući 1.200 iz regije Hainaut
  • 70.000 Twitter spominjanja i dosezanje preko 127 milijuna korisnika

Takvo pozitivno iskustvo je lokalnim vlastima potvrdilo da kultura može potaknuti gospodarski razvoj. Riječima Elia Di Rupa, gradonačelnika Monsa i bivšeg belgijskog premijera: “Danas je kultura proširila svoj opseg aktivnosti. Prožima cijelo društvo, i otvara brojna radna mjesta”. Proračun od 5,5 milijuna eura dodijeljen je Zakladi Mons 2025 za ulaganje u kulturno gospodarstvo u godinama koje dolaze.

Tijekom 2019. i 2020. godine europski partneri i susjedstvo Drenova ostvarilo je suradnju izložbom Obrisi stvari koji dolaze – upoznavanje sa Mundaneumom i priča o Paulu Otletu i Henri La Fontaineu, održanom 14. studenog 2019. godine, te izložbom Damnatio Memoriae, kroz koju se problematiziralo pitanje brisanja kolektivne svijesti i reinterpretacije povjesnih zbivanja održane 28. lipnja 2020. godine. 

U 2020. godini suradnja se zaključuje kroz program kojim se problematiziraju teme i pitanja nejednakosti koje današnje društvo postavlja pred žene u profesionalnom i privatnom okruženju izložbom Žene bez granica.

Poveznice:

Izložba Mondaneum:  https://bezgranica.hr/category/mundaneum/

Izložba Damnatio Memoriae: https://damnatiomemoriae.bezgranica.hr/

Izložba Žene bez granica: http://zene.bezgranica.hr.

Women in Belgian History: https://artsandculture.google.com/exhibit/women-in-belgian-history/QQ8AfJxE;

Norbert Ghisoland: https://artsandculture.google.com/exhibit/norbert-ghisoland/QQ8lx-01

Impressum/Posebne zahvale:

  • Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet Rijeka – Cultural Complexity Lab, dr.sc. Benedikt Perak
  • Sveučilišta u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, Prof. dr.sc. Sandra Kraljević-Pavelić
  • Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – Znanstveno tehnološki institut Visio, Izv. prof. dr.sc. Sven Maričić
  • Prirodoslovni muzej Rijeka – Izv. prof. dr.sc. Boštjan Surina
  • Mundaneum asbl – Centre d’archives – Jean-Paul Deplus, Stephanie Mainfroid

Nositelj inicijative:

Susjedstvo Drenova dio je programskog pravca 27 susjedstava u sklopu projekta Rijeka 2020 Europske predstolnice kulture.

Kontakt: Damir Medved, m: 091  365 41 37, e-mail: dmr.medved@gmail.com; damir.medved@bezgranica.hr

Društvene mreže:

Zavičajni muzej Drenova FB stranica

Udruga „Bez granica“

Udruga „Dren“

Napomena: Covid-19 upute biti će dostupne na svim lokalitetima

Detalji program dostupan je na stranicama PP27S – Rijeka 2020

Kategorije
27 susjedstava Bez Granica Dnevni boravak EPK 2020 Mundaneum

Otvorena izložba Damnatio Memoriae

Fokus izložbe je će problematika brisanja povijesti pod nazivom Damnatio Memoriae te njen realan ili potencijalan utjecaj reinterpretaciju povijesnih zbivanja iz bliže ili daljnje povijesti.
Mundaneum Arhivi predstavljaju se sa izložbom o pacifizmu i evoluciji pokreta kroz vrijeme u Belgiji s obzirom da je njen položaj između dviju velikih sila dvaput rezultirao strašnim razaranjima u 20. stoljeću. Kultura sjećanja bila je (a to je i danas), ključna za razvoj belgijskog društva kao uključivog i multikulturalnog.
Društvo Bez granica bavi se teorijom i praksom brisanja “nepoželjnih” sadržaja kroz našu bližu povijest. Posebno nas zanima razdoblje od 1945 do 1990. koje je eliminirano iz naše kolektivne svijesti.

Podcast – predavnje sa prezentacijama

A “Otpisivano” je sve – od naziva ulica, udžbenika za TIPSS, partizanskih monografija, do stručne literature na ekavici i brojnih knjiga za djecu.
Danas svjedočimo situaciji da više nema primjerice Jovana Jovanovića Zmaja u našim udžbenicima kao primjera iz nama susjednih zemalja, ali se kroz digitalne medije našoj mladeži nametnuo srpski trash youtuber Baka Prase.
Posve je jasno da protok vremena, a pogotovo ovako velike društveno-političke promjene, šalju u “ropotarnicu povijesti” mnogo toga što više nema smisla čuvati.

Sa otvaranje izložbe …

No kao i kod pretjerane primjene sredstava za čišćenje u higijeni, posljedice mogu biti pogubne – razvoj još jačih sojeva virusa ili u ovom slučaju pogubnih i retrogradnih društvenih koncepata.

Pogledajte izložbu u digitalnom formatu

Kategorije
27 susjedstava EPK 2020 Mundaneum

Drenova je ugostila delegaciju iz Mundaneuma (Mons, Belgija)

Od 13. do 15. studenog 2019. delegacija iz Monsa (Belgija) posjetila je Rijeku i Drenovu. Povod je bio otvorenje izložbe Obrisi stvari koje dolaze u Zavičajnom muzeju Drenove.

Susjedstvo Drenova kroz programski pravac 27 susjedstava Rijeke EPK 2020 surađuje sa Mundaneumom iz Monsa. Suradnja je započela u lipnju 2019. godine.

Jean-Paul Deplus predsjednik je upravnog vijeća, a Stephanie Manfroid, glavna je arhivistica i znanstvenica Bibliografskog arhiva Mundaneum.

Ovo izložba Riječanima predstavlja Mundenaum i rad njegovog osnivača Paula Otleta (1868-1944.). Paul Otlet je bio enciklopedist i internacionalist koji je zajedno sa Henri La Fontaineom radio na prikupljanju cjelokupnog svjetskog znanja. Izumio je metodu mapiranja te velike količine informacije. Bio je to sustav UDC (Univerzalna Decimalna Klasifikacija) koji je i danas u upotrebi. Njegov izum je i mikrofilm. Otlet je osim na Mundenaumu, radio i na drugim velikim i značajnim projektima. Živio je u periodu dvaju svjetskih ratova te je želio sagraditi Cosmopolis (Svjetski grad). To je trebao biti glavni grad cijeloga svijeta u kojem bi se radilo na dobrobit čovječanstva i svjetskoga mira. Ovaj utopijski projekt nikada nije ostvaren.

Sam arhiv Mundaneum osnovan je u Bruxsellesu. Kroz 20. stoljeće često je devastiran i zanemarivan. Od 1993. arhiv je smješten u Monsu (pokrajina Wallonia) gdje se 1998. godine ponovno predstavljen javnosti. Za Mundaneum je popularno reći da je to zapravo bio papirnati Google, prije ovoga kojeg svi znamo i koristimo na internetu.

Grad Mons, poput naše Rijeke, 2015. godine je bio Europska prijestolnica kulture. Mundaneum je bio značajna okosnica njihovog programa.

Sa našim gostima održali smo zanimljiv i sadržajan program. Prvog dana po poslijepodnevnom dolasku posjetili su Muzej grada Rijeke i razgovarali su sa ravnateljem Ervinom Dubrovićem. Nakon toga razgledali smo izložbu D’Annunzijeva mučenica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Goste smo potom odveli u razgledavanje Trsatske gradine.

Na izložbi d'Annunzieva mučenica

Drugog dana u jutarnjim satima posjetili smo na Delti sjedište Rijeka 2020 gdje je naše goste primila Branka Cvjetičanin i ukratko ih upoznala sa radom cijele organizacije i programskog pravca 27 susjedstava. Potom smo u RiHubu imali sastanak sa direktoricom Eminom Višinić i njenim suradnikom Dorianom Celecerom. Sastanak je održan, osim za delegaciju iz Monsa i susjedstvo Drenova, također i za delegaciju iz Finske, grada Oulua. Oulu je grad kandidat za osvajanje titule EPK 2026. godine. Gosti i domaćini su razgovarali o svojim iskustvima u projektu Europske prijestolnice kulture. Mons, koji je bio EPK, Rijeka, koja je pred samim početkom svoje 2020. godine, i Oulu, grad koji aspirira i priprema se da postane europska prijestolnica kulture 2026. godine. Nakon sastanka, gostima iz Monsa i Oulua pokazana je Palača šećerane i rad na restauraciji zidnih fresaka.

Mundaneum_RiHub

U 19 sati otvorena je izložba Obrisi stvari koje dolaze. Brojni gosti prisustvovali su ovom događaju. Pjevački zbor Drenova otpjevao je pjesme Drenova i Najdraža Rijeko. Uvodne riječi su održali Branka Cvjetičanin, Jean-Paul Deplus,  Stephanie Manfroid, Damir Medved, Irena Grdinić u ime PGŽ i Marko Filipović zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke. 

Razgledavanje izložbe i druženje potrajalo je do 21 sat.

U petak ujutro od 9 do 13, 30 sati održan je radni sastanak tima Susjedstva Drenova i tima iz Monsa. Dogovorene se okvirne teme i termini budućih događanja u kojima ćemo surađivati tijekom 2020. godine. U 13,30 otpratili smo naše goste uz Au revoir jer naša je suradnja tek na početku.

Mundaneum_Drenova

Iskustvo suradnje sa ljudima iz drugih zemalja i kultura obogaćuje pojedince i zajednice. Nastojanja Paula Otleta u izgradnji utopijskog svijeta budućnosti bila su pokretana idejom da ljudi stalno trebaju stjecati nova znanja. Nakon što se međusobno upoznaju, više ih neće pokretati strah prema drugom i drukčijem. Bojimo se onoga što nam je nepoznato, a strah je osnova za razvoj neopravdane agresije prema različitima od nas. Nažalost, čovječanstvo i danas treba ovu lekciju iako su razvoj društva i tehnologije pružili neočekivano velike mogućnosti širenja našeg znanja. Ipak, svjedočimo tome da su ponekad procesi upravo suprotni. Zatvaramo se u svoje ograde i ne želimo saznati novo, drukčije i ponekad suprotstavljeno mišljenje jer je lakše živjeti u zoni komfora. Tehnologije kojima je Otlet naslutio obrise i značajno pridonio njihovom razvoju, često su upotrebljavaju za širenje krivih informacija i laži. Tako se potiče neznanje i malodušnost.

Educirati se ne znači napamet naučiti činjenice. Educirati se znači naučiti prepoznati znakove da se povijest ponavlja.

Kategorije
27 susjedstava EPK 2020 Mundaneum

Mundaneum – Google prije Googlea

MUNDANEUM

Bibliografski arhiv Mundaneum, koji se danas nalazi u Monsu (Belgija), Europskoj prijestolnici kulture 2015., bio je poticaj osnivanju međunarodnih institucija posvećenih znanju i općem bratstvu. Njegova zbirka se sastoji od osobne zbirke njegovih osnivača Henrija La Fontainea i Paula Otleta, knjiga, kraćih dokumenata, plakata, razglednica, staklenih ploča, novina, fotografija i arhiva na temu pacifizma, feminizma i anarhizma. Prvi pokušaj virtualizacije informacija, Univerzalni bibliografski repertorij (Universal Bibliographic Repertory) osnovan je 1895., a sastojao se od kataloških ormarića s nekoliko milijuna indeksnih kartica. Godine 2013. ova ogromna baština registrirana je u UNESCO-ov registar “Sjećanje svijeta”, a kao Centar mira kroz kulturu (Peace through Culture), ovoj je instituciji 2016. dodijeljena i Oznaka europske baštine.

Budući da se World Wide Web stalno popunjava eksponencijalno većim brojem informacija, sve se više traži način kojim bi se, pomoću tehnika mapiranja i vizualnog prikaza, omogućio pregled tih sve većih polja znanja u kojima se lako izgubiti. Isti se problem pojavio već u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća, kada je industrijalizacija tiskarskog stroja dovela do sličnog informacijskog buma. Belgijski enciklopedist i internacionalist Paul Otlet (1868.-1944.) je u svom Mundaneumu u Bruxellesu započeo utopijski projekt mapiranja svijeta znanja, ne samo u smislu katalogiziranja svega što je objavljeno, već i doslovno, u smislu objedinjavanja sveg znanja u vizualnu sintezu. Ova digitalna izložba u Zavičajnom muzeju Drenove, prikazuje kroz četiri poglavlja odabir ilustracija koje su napravili Otlet i njegov tim u Mundaneumu, a svako je poglavlje posvećeno jednoj zbirci ilustracija. Ove se zbirke međusobno razlikuju i po obliku, vizualnom jeziku, i po prirodi informacija koje vizualiziraju (enciklopedijske, bibliografske, društvene i političke).

MAPIRANJE ENCIKLOPEDIJSKOG ZNANJA

Otlet je 1910. osnovao svoj Međunarodni muzej u zgradi Palais du Cinquantenaire u Bruxellesu, koji je kasnije u periodu između dva svjetska rata razdoblju preimenovan u Mundaneum ili Palais Mondial. Njegov rad na muzeološkom prikazu informacija rezultirao je 1920-ih stvaranjem “Atlasa civilizacije”, koji je zamišljen kao muzej ideja sažet u vizualni udžbenik. Poput Leibnizova koncepta “Atlas Universalis” (1678.), ovaj je atlas zamišljen kao zbirka ikonografskih dokumenata koji zajedno sačinjavaju obrazovni skup mapa koje pokrivaju sav svijet znanja. Za razliku od engleske riječi ‘atlas’, izvorna francuska riječ ‘atlas’ ne odnosi se na skup geografskih karata, već na zbirku ilustracija, reprodukciju umjetničkih slika ili drugih ikonografskih dokumenata koji su pridodani nekom djelu da ga učine razumljivijim.

 

U kontekstu velikog kongresa Svjetske federacije obrazovnih udruga 1929., Otlet je započeo suradnju s austrijskim sociologom i političkim ekonomistom Ottom Neurathom (1882.-1945.) na projektu pod imenom Nuovo orbis pictus, enciklopediji ilustracija nazvanoj po prvoj dječjoj slikovnici Orbis sensualium pictus (1658.) koju je objavio otac modernog obrazovanja Johann Amos Comenius (1592. – 1670.). Iako projekt nikada nije realiziran, možemo vidjeti kako je Otlet počeo usvajati metodu prikazivanja ilustriranih statistika koje je Neurath objavio u svom atlasu Gesellschaft und Wirtschaft (Društvo i ekonomija) 1930. I Otlet i Neurath su vjerovali da vizualno obrazovanje može ponuditi međunarodni i opći oblik obrazovanja koji bi mogao neposredno utjecati na društvene i političke strukture.

Kao što je želio Međunarodni muzej učiniti mobilnijim stavljajući ga u oblik atlasa, Otlet je istraživao i kako bi omogućio da atlas bude prikazan u obliku većeg broja medija, pretvoriti ga u medijski format govora, igračaka, slika, knjiga, filmova, audio diskova, radijskih emisija, pa čak i kao izlet, ovisno o dobi korisnika i vrsti znanja koje je trebalo prenijeti.

U tridesetim godinama prošlog vijeka Mundaneum je izradio nekoliko atlasa koji su trebali postati dio neobjavljenog i nedovršenog djela zvanog  Atlas Mundaneum ili Enyclopaedia Universalis Mundaneum (EUM), a koji su, prema Otletu, sadržavali oko 8.000 ilustracija.

MAPIRANJE BIBLIOGRAFSKOG ZNANJA

Otlet je nacrtao na tisuće skica dok je razmišljao kako organizirati znanje. Njegovi su papiri puni takvih skica, i svaki od njih je označen. Otlet je osvijestio određene koncepte ili misli kroz proces shematizacije, ili kako je to Rudolf Arnheim nazvao, proces “vizualnog razmišljanja”. U tim je skicama on kombinirao simboličke, ikonografske i geometrijske elemente s tekstualnim zabilješkama na metaforičkom jeziku koji je laiku teško razumljiv. Neke se figure – poput kugle, piramide i mreže – toliko često ponavljaju u tim crtežima da su postale „mrtve metafore“: metafore koje su poprimile toliko mnoštvo značenja i osobnih asocijacija da ih se više ne može povezati s izvornim konceptom za koji su  u biti upotrjebljene.

Jedna od figura koja se uvijek iznova nalazi u njegovih skicama je „Kugla svijeta“ ili „Sphaera Mundaneum“, koju je Otlet iskoristio kao simbol za svoj Mundaneum u Bruxellesu. To je i danas simbol Mundaneuma, arhivskog i izložbenog centra u Monsu. Kugla predstavlja Otletovo metafizičko stajalište da je svijet u osnovi jedan uređen i nedjeljiv sustav u kojem je sve povezano sa svime:

„Mogli bismo, također, shematski prikazati cjelovitost svijeta kroz približno konkretan prikaz prisutnih elemenata unutar kugle u kojoj se različiti veliki krugovi, podijeljeni u segmente, povezuju s različitim kategorijama elemenata i njihovim pododjeljcima, krugovima i segmentima koji su zamišljeni kao da se projiciraju u jednu središnju točku na kojoj se presijecaju kako bi otkrili zbroj svojih međusobnih odnosa. “

Kada sam 2007. otključavao zbirku EUM-a u arhivi Mundaneuma, privukla mi je pozornost ilustracija pod nazivom Mondothèque, koja prikazuje Otletov odgovor na problem organizacije nečije “osobne dokumentacije”. Zamišljao ga je kao neku vrstu osobne radne stanice koja je u mnogočemu slična našem današnjem osobnom stolnom računalu.

Poput osobnog računala, Mondothèque je imao “hardver” (na bočnim policama nalazili su se “instrumenti” poput radija, telefona, mikrofona, ekrana za čitanje mikrofilma, televizije i gramofona); “preglednik” (UDC katalog s lijeve strane naslona za čitanje); i osobna zbirka “Moji dokumenti” (osobna knjižnica s knjigama i administrativnom arhivom), koja je sadržavala i posebnu mapu za pohranu korisnikove glazbe, filmova (“phono-ciné’ – zvučno kino), slika (arhive encyclopaedium i fototeke); pa čak i zbirke realiteca – svojevrsne kolekcije predmeta i znanstvenih modela.

MAPIRANJE DRUŠTVENOG ZNANJA

Kao izuzetno cijenjen dokumentarist i internacionalist, Paul Otlet je odigrao i istaknutu ulogu u profesionalizaciji i institucionalizaciji urbanističkog i prostornog planiranja. Za izložbu o urbanističkom planiranju, koje je bio kustos tijekom Svjetske izložbe u Gentu 1913., njegov je tim pripremio zbirku vizualizacija raznih komunalnih usluga.

Uz potporu Međunarodnog saveza gradova (Union Internationale des Villes), čiji je suosnivač i sam bio, zajedno s belgijskim urbanistom Louisom Van der Swaelmenom (1883.-1929.) nastojao je stvoriti i Enciklopediju gradova (Encyclopédie des Villes ) koja bi sadržavala najvažnije primjere gradskog i prostornog planiranja.

Njegova stalna suradnja sa sociolozima, socijalnim inženjerima i urbanistima rezultirala je nizom općinskih atlasa: Atlas Ixelles (1936.), Atlas Saint Gilles (1936.), Atlas St. Jans Molenbeek (1937.), Atlas Etterbeek (1938.) i Atlas Antwerpen. Veličina ovih atlasa varira od desetak do pedeset stranica, a većinom se sastoje od tematskih karata i ilustriranih statistika koje prikazuju statističke podatke uzete iz službenih općinskih izvještaja. Mnoge su ilustracije jednostavno kopirane iz drugih izvora. Atlas Antwerpen, na primjer, sadržavao je ilustracije kopirane iz brošure Antwerpen (1930.), statističke knjižice za razdoblje 1918.-1928. koju je napisao Jan Albert Goris (1899.–1984.), poznatiji kao flamanski pisac Marnix Gijsen, a dizajnirao belgijski modernistički grafički dizajner Jos Leonard.

Pored svojih općinskih atlasa, 1936. je stvorio i Atlas Belgique (Atlas Belgije), koji se sastoji od niza panoa (64×67 cm) koji su se mogli objesiti kao edukativni materijal u učionici ili na zidovima muzeja.

Iako je Otlet koristio više grafičkih metoda da bi vizualno predočio i usporedio kvantitativne podatke, mnoge su njegove ilustracije rađene po modelu izotipa Otta Neuratha., čiji je utjecaj vidljiv i u mnogim njegovim statističkim mapama. Međutim, metode koje je Otlet koristio u svojim ilustracijama bile su eklektične, pragmatične i izvedene., i upravo je to mnoštvo tehnika koje je koristio ono što ga izdvaja od drugih koji su mnogo sustavnije radili na stvaranju rigoroznih oblika statističkog prikazivanja za urbanističko mapiranje, kao što su na primjer Neurath ili nizozemski arhitekt Cornelis Van Eesteren. Otlet je enciklopedijskoj sistematizaciji davao prednost pred grafičkom standardizacijom.

MAPIRANJE POLITIČKOG ZNANJA

Otlet nije koristio vizualna predočavanja samo da bi izrazio ili iznio svoje ideje o dokumentaciji i enciklopedizmu, već i da propagira svoje internacionalističke ideje. Slično tehnologiji prezentacija pomoću slajdova koju danas upotrebljavamo, koristio je projicirane slike da objasni i uvjeri ljude u svoje ideje o međunarodnoj politici.

Držao je i predavanja o problemima rata i promicao ideju da bi rat u budućnosti samo Liga naroda mogla spriječiti ili zaustaviti. Tijekom Prvog svjetskog rata objavio je o toj temi čitav niz članaka i knjiga. Jedna od najinovativnijih ideja za koje se zalagao bilo je priznavanje i uključivanje međunarodnih nevladinih organizacija kao članova Lige naroda. Pored političke i ekonomske Lige naroda, zalagao se i za osnivanje intelektualne Lige naroda.

Još jedna od bitnih ideja za koje se Paul Otlet zalagao bila je centralizacija međunarodnih institucija. Poput mnogih drugih internacionalista, vjerovao je da bi centralizacija mogla uštedjeti puno vremena i energije jer bi smanjila udaljenost između različitih mjesta rada na polju internacionalizma. U želi da te ideje izrazi i prostorno, surađivao je s mnogim arhitektima, a planovi koji su nastali iz te suradnje pomogli su mu u zagovaranju ideje o svjetskom glavnom gradu. Na temelju Otletovih shematskih skica, svjetski priznati arhitekti poput Ernesta Hébrarda, Le Corbusiera i Victora Bourgeoisa izradili su vizualni prikaz ideje Svjetskog centra kao konkretne stvarnosti.

Otlet se 1913. pridružio planu za Svjetski centar za komunikaciju, koji su osmislili Hendrik Christian Andersen i Ernest Hébrard, sa sjedištem u Tervurenu, predgrađu Bruxellesa.

U 1930-ima Otlet se sve više koristio pojmom Cosmopolis da bi opisao svoj koncept grada Cité Mondiale. Na usvajanje ovog naziva ga je možda potaknuo anarhist i pacifist Henri Léon Follin (1866.-1935.) koji je svoju individualističku ideologiju objavio pod pojmom „Cosmométapolis“. Unatoč mnogim međusobnim razlikama, i Otlet i Follin su imali slična politička stajališta utoliko što su vjerovali da se više ovlasti mora dati razinama koje su ispod ili iznad nacionalne razine. I dok je Follinov Cosmo(méta)polis bio metafizički grad ljudskog duha, Otletov Cosmopolis ili Cité Mondiale (Svjetski grad) bio je grad koji je kozmopolitski duh pretvorio u fizički i institucionalizirani oblik.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Ono što Otleta čini tako jedinstvenom ličnošću i originalnim misliocem je njegova izvanredna organizacijska mašta kojom je bio obdaren i pomoću koje je pitanje organizacije znanja sve više istraživao u njegovim društvenim i političkim dimenzijama. Njegovi trajni napori da svoje ideje predstavi u shematskom obliku i njegovo dugotrajno bavljenje vizualizacijom znanja bili su dio onoga što je smatrao krajnjim ciljem organizacije znanja: dovođenje znanja u sintezu.

Posljednja slika ove izložbe preuzeta je iz zbirke Atlas Monde (1936.) u kojem je tu vizualnu sintezu izveo do krajnosti: „Kakav bi danas bio naš pojam geografije da nismo odbacivali karte da bismo ispravili neke činjenice? Da nismo imali Atlase koji su u zbirci karata pokazali cijelu površinu Zemlje; pravilan koordinatni sustav koji je točno odredio položaj svake grupe ili točke (meridijani i paralele)? Serija slika koja je ovdje prikazana [u Atlas Mondeu] pokušava pokriti, poput karata i atlasa, čitav Svemir promatran sa stajališta različitih znanosti. Prije svega, to je nabrajanje onoga što postoji; kategorizirani i međusobno povezan inventar pomoću kojeg intuitivnom generalizacijom otkrivamo razvoj nekih velikih zakona postojanja.”

Slike visoke rezolucije – panoi sa izložbe