NacionalniNekategorizirano

Drenovski list 5.

Sigurnost u prometu – godine opasnog življenja …
Što sve utječe na sigurnost u prometu? Često čujemo da su faktori ove računice odgovorno ponašanje sudionika u prometu i njihovo pridržavanje prometnih propisa, tehnička ispravnost vozila, ali i „ispravnost“ prometnica. Stručnjaci kažu da ovo posljednje može utjecati i više od 50% na broj prometnih nezgoda. To se naročito odnosi na rekonstrukciju i popravak ceste na mjestima koje nazivamo crnim točkama zbog učestalog ponavljanja prometnih nezgoda i nesreća na tim mjestima.
Kako je kod nas na Drenovi?
Sjetimo se koliko je bilo nezgoda na zavoju iznad Streljane dok se konačno nije sanirao krivi nagib. Eto priloga u korist tvrdnji da je kvaliteta prometnica iznimno bitna za sigurnost u prometu. 
Kakvo je stanje na ostatku žile kucavice – Drenovskom putu? Ovo je tipična ulica riječkog prigrada sa brojnim strmim usponima, zavojima te suženjima i rijetkim proširenjima, ugibalištima, pješačkim prijelazima i nogostupima. Nastala je u davno doba kada se nije previše sporilo ni razmišljalo o širini ceste jer rijetke kočije i kola nisu ugrožavala brojne pješake. Znamo da je danas stanje suprotno, te da sve brojniji automobili itekako ugrožavaju (pogotovo najmlađe) pješake.
Tko su naši pješaci? Najbrojnija su školska djeca na putu do autobusne stanice. Dok se kroz novo naselje kreću do škole, gotovo cijelo vrijeme mogu hodati po nogostupu, a cestu prelaziti na pješačkom prijelazu. No to vrijedi samo za centar novog naselja, u ostalom dijelu Drenove stanje je blago rečeno loše. Kao prvi promjer donosim potez od autobusnog stajališta na Lokvi do naše crkve. Većim dijelom uopće nema nogostupa nego se prolazi uz trošni kameni zid. Tijekom tjedna ugrožena su djeca a vikendom vjernici koji odlaze na svetu misu. Nažalost prečesto svjedočimo i mučnim situacijama kod ispraćaja pokojnika zbog problema koji povorka ima od crkve do goblja upravo zbog nedostatka primjerenog nogostupa. Izrada pločnika već je godinama u planu MO no uvijek se pronađe neki razlog zašto se ne može realizirati. Nažalost, zapravo nije problem u financijama kako bi mnogi pretpostavili, nego u neriješenim imovinsko pravnim odnosima odnosno nevoljkošću dijela građana da ustupe (uz otkup) dio svojega terena za tu namjenu.
Naravno da se za dobar dio problema može (kao i uvijek) naći opravdanje u „povijesnim razlozima”. Ali i u novije se doba grade kuće i zidovi do samog ruba parcele (u nekim slučajevima gotovo na samoj prometnici). Zašto na samom rubu ako može makar pola metra unutar parcele? Što tim ograđivanjem do ruba dobivaju vlasnici? 30-ak cm više za svoj vrt?
Možda bi se moglo reći da vlasnike na takav pristup navode visoke cijene zemljišta pa onda žele iskoristiti svaki (skupo plaćeni) centimetar. Međutim a što ako njihovo dijete ili unuk bude uz taj zid prolazilo u školu? Što je vrijednije zid ili život prolaznika koji se neće moći izmaknuti nadolazećem vozilu?
 
Sada dolazimo do drugog važnog pitanja a to je kako zaustaviti divljanje objesnih vozača po drenovskim ulicama koje se, najčešće vikendom, pretvaraju u prava trkališta. Uz pasivnu sigurnost – uvođenje dodatne horizontalne signalizacije i znakova (od raskrsnice za gradsko groblje do kraja grada u Svetom Jurju nema niti jednog obilježenog pješačkog prelaza ??!!), preko uvođenja „ležećih policajaca”, sigurno bi koristilo da se povremeno pojave i „pravi” policajci sa radarom. 
Kako ne možemo očekivati da nam policija bude stalno prisutna očigledno je da su potrebna tzv. sistemska rješenja. U našem slučaju da se izgrade potrebni nogostupi. No, da bi „netko“ pokušao izgraditi nogostupe i proširiti prometnicu, trebat će znatno više rada, truda i novaca nego da su zidovi bili bar malo unutar terena. Bit će tu rušenja, zemljanih radova, izgradnje novih zidova. Tek potom može se pristupiti proširenju prometnice i izgradnji nogostupa (i to sve ako vlasnici pristanu na takve akcije). 

Nadajmo se, da će barem u budućnosti, za novo sagrađene objekte vlasnici „pustiti” tih pola metra za pješake. A urbanisti, planeri, komunalni inspektori i ostale nadležne gradske službe – da su radili svoj posao nebi ni bilo ovog članka !

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.