NacionalniNekategorizirano

Drenovski list 18.

MO Drenova  – ogledni primjer uspješne mjesne samouprave

Iako ponekad izgleda da smo vrlo često u „sukobu“ sa gradskom upravom – pokazuje se da naš argumentirani nastup i borba za bolju poziciju mjesne samouprave i uvažavanje mjesnih odbora ipak nailazi na odobravanje, MO Drenova biti će ogledni primjer uspješne mjesne samouprave (dopis direkcije za upravu i samoupravu):

„Predložili smo VMO Drenovu i glede dobivenih nagrada za Naj- Online i najbolji Dan mjesnog odbora, ali i kao primjer dobre prakse, ( Ustroj i način rada radnih tijela vijeća, podjela zadataka i aktivnosti na definiranju problema i potrebe građana do načina realizacije problema i potreba kroz programe  i aktivnosti na poboljšanju uvjeta življenja građana na području MO kroz utvrđivanje prioriteta u zahvatima na objektima i uređajima komunalne infrastrukture – malih komunalnih akcija, kroz ekološke akcije, akcije najljepša okućnica, balkon i prozor, kroz projekt lokalnog partnerstva – uređenje šetnice, kontinuirano praćenje i prijavljivanje stanja komunalnog nereda i oštećenja objekata komunalne infrastrukture, učešća u raspravama o urbanističkim planovima i sl., kao i kroz izradu programa iz područja kulture, sporta i rekreacije , zdravstva i socijalne skrbi, brige o djeci, te načina informiranja građana o radu VMO kroz Zborove građana, informativna glasila i WEB stranice MO) da praktično prezentira stupanj razvoja mjesne samouprave u gradu Rijeci na predstojećem susretu gradova. „

Praktično iz broja u broj Drenovskog lista možete čitati o dvojbama koje ja osobno a i drugi vijećnici imamo u pogledu posla kojeg obavljamo. Često se pitamo da li sve to ima smisla i nezadovoljni smo nedovoljnim utjecajem MO na neke odluke bitne za stanovnike dijela grada koji predstavljamo. No ipak je činjenica da se trud isplati i da se sa konstruktivnim radom mogu ostvariti kvalitativni pomaci. Nije nevažno da smo vrlo često (možda) i previše kritični prema vlastitom radu  – pogotovo kada se usporedimo sa drugim sredinama (dovoljno je pogledati WEB stranice drugih gradova pa se uvjeriti da je Rijeka daleko ispred svih ostalih), no nama su poticaj naprednije EU sredine i tim standardima trebamo težiti. Nažalost, a to je i situacija u cijelom društvu, traženi pomaci su prespori i uvijek se postavlja pitanje da li ćemo dočekati te „bolje dane“. Kako bilo, vjerujem da će ovaj susret gradova na temu mjesne samouprave biti odlična prilika za razmjenu iskustava sa drugima te za promociju rezultata u razvoju mjesne samouprave u Gradu Rijeci a i pružanju svih potrebnih informacija kolegama iz drugih gradova.  

Volonterski rad i kako pomoći zajednici u doba rebalansa 

Proteklih mjeseci riječ rebalans postala je gotovo poštapalica u svakodnevnom govoru. Trenutna ekonomska kriza stvara potrebu da se reduciraju planovi i određeni projekti odgode za bolja vremena. Prema svemu sudeći potrebna su nova promišljanja što su prioriteti i koje se su alternativne metode financiranja projekata mogu pronaći. Činjenica je da u dobrom dijelu aktivnosti/projekata koje se provode u zajednicama postoji značajan udio ljudskog rada a tu bi se sa odgovarajućim motiviranjem građana moglo postići velike koristi za lokalnu zajednicu.

I sada dolazimo do onoga što bi nam iznimno koristilo – a to je volontiranje. Iako smo već o tome pisale podsjetimo se na par činjenica:
Što je (ili tko je) volonter?
Zakon o volonterstvu u Hrvatskoj volontiranje definira kao «dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge i aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit…bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade» (NN, 58/2007.)
Zašto bi netko volontirao?
Motivi su različiti – za neke ljude volontiranje je povremeni doprinos društvu, dok je za druge to način života. Mnogo je razloga za volontiranje u zajednici – pomoći zajednici u kojoj borave, podići razinu vlastitog zadovoljstva da radim nešto korisno u životu, unaprijediti društvene odnose i steći nove prijatelje, poboljšati stečene vještine ili steći novo radno iskustvo koje kasnije može pomoći kod zapošljavanja…
Gdje se najčešće volontira?
Volonteri najveću promjenu mogu ostvariti u svojoj zajednici. Oni utječu na živote drugih i mijenjaju ih u pozitivnom smislu. U današnje doba posvemašnjeg otuđenja i zatvaranja u sebe – zajednički rad na nekom projektu može pomoći mnogima da pronađu sebe i nauče se suradnji i dijalogu. Volonterski rad proteže se kroz mnoge segmente života: umjetnost, razvoj zajednice i rad sa mladima, očuvanje mira i zaštita ljudskih prava, obrazovanje, hitne humanitarne intervencije, sport i rekreacija, turizam i čuvanje i čišćenje okoliša.
Velik broj onih koji mijenjaju svijet oko sebe slažu se u jednom “volontiranjem možete puno više dobiti od onoga što možete dati” – zadovoljstvo nakon uspješno obavljenog posla teško se može sa bilo čime mjeriti. Ukoliko ste odlučili svoj život obogatiti volonterskim iskustvom, razmislite i o bazičnoj edukaciji koja će unaprijediti vaše razumijevanje i znanje o volonterizmu, civilnom društvu, mogućnostima volontiranja …. ove vještine doprinose uspješnijem uključivanju u organizaciju koja vas treba i pomaže vam da sami osmislite i provodite projekte. Centar za volontere “VOLONTER – RIJEKA” provodi edukacije na temu Biti volonter za pojedince/inke koji žele dati volonterski doprinos zajednici u kojoj žive.
Koji je financijski doprinos?
Zapravo je nevjerojatno da je volontiranje najrazvijenije u najbogatijim zemljama (netko će reći – zato i jesu najbogatije jer „uzgajaju“ kulturu rada i pomoći). Bogatije društvo = više volontera. U Americi, skandinavskim zemljama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji, Japanu i Nizozemskoj dobrovoljan ili društveno koristan rad (kako ga zovu) predstavlja veoma važnu stavku i za samu državu.

Prema nekim računicama u Engleskoj ovaj vid angažiranja, kada se preračuna u novac, zauzima treće mjesto po uštedi u nacionalnoj ekonomiji. U Americi 49% stanovništva volontira na najrazličitije načine, sličan postotak je i u skandinavskim zemljama dok je volontera u Njemačkoj oko 35%.
zanimljivo je i da većinu volontera predstavljaju učenici, studenti, zaposleni i umirovljenici dok je udio nezaposlenih vrlo malen.

U ovim zemljama je i sistem simboličnog nagrađivanja razvijeniji. Kape i značke, zahvalnice sa upisanim satima dobrovoljnog rada nose se sa ponosom, ali imaju i konkretnu “korist” jer na različitim natječajima angažirani volonteri prije dobiju posao. Upravo na tom tragu i Direkcija za mjesnu samoupravu priprema neke projekte no o tome uskoro.
A kako je kod nas – nažalost mi volimo „volontirati“ po kafićima i sportskim kladionicama. Čak smo svjedoci i komentara visoko obrazovanih sugrađana (na prijedlog da organiziraju akciju čišćenja oko svojih objekata gdje će MO pomoći sa bajama opremom i hranom za sudionike) – „zašto bi mi to radili, pa postoje službe koje su za to plaćene“.

Ovaj komentar pokazuje suštinu nerazumijevanja cijelog problema i nesklonost da se osobnim radom pomogne zajednici u kojoj se živi i sredi situacija oko zgrade u kojoj oni sami stanuju. Po toj logici još bi manje trebali raditi prije spomenuti skandinavci ili nijemci jer su bogatiji ?! Osim toga dobar dio sugrađana se ponaša upravo suprotno i „volontiraju“ na uništavanju komunalne opreme ili stvaranju onečišćenja koje onda „netko drugi“ mora rješavati.
Međunarodni dan volontera, 5. prosinca, proglasili su Ujedinjeni narodi 1985. godine. Od tada širom svijeta, vlade, UN i civilno društvo provode individualne ili zajedničke akcije s ciljem obilježavanja Međunarodnog dana volontera kako bi se sve aktivnosti koje uključuju volontiranje i volontere učinile vidljivijima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Naš MO uključiti će se tijekom sljedeća dva mjeseca u promoviranje volonterskog rada sa predavanjima i prijedlozima zanimljivih projekata koji bi se mogli realizirati i time pomoći da se ipak ugledaju svjetlo dana čak i u vrijeme besparice.

Sigurnost, nadležnosti, mišljenja, semafori …

Ponovni početak školske godine ponovo je aktualizirao problem sigurnosti raskrsnice kod O.Š. Fran Franković. Ovo je proteklih godina bila stalna tema i vijeće je poduzelo nekoliko mjera koje ipak (i nažalost) nisu riješile problem sigurnosti naših mališana na putu u školu.
Osnovni problem je krajnja prometna nekultura i nepridržavanje propisa od strane dijela sugrađana čime se direktno ugrožavaju životi djece. Stalno smo svjedoci divljanju i jurnjavi po spomenutoj prometnici što ne mogu spriječiti ni trake (ležeći policajci) ispred pješačkog prijelaza, postavljeni mjerači brzine a bogami ni pravi policajci koji u skladu sa mogućnostima povremeno nadgledaju promet.

Rješenje koje se samo nameće je postavljanje semafora no prethodni pokušaji nisu uspjeli jer je semaforizacija bila odbijena sa argumentacijom da nije „prometno opravdana“. To je možda i moguće no što je sa „sigurnosnom opravdanošću“ – koliko vrijedi život ili zdravlje djeteta ?
Isto pitanje postavili bi i građanima koji su podijeljeni u dvije skupine – one za (uglavnom roditelji školaraca i posebno prvašića) i onih protiv koji tvrde da će postavljanje semafora samo stvarati gužvu i usporiti promet na glavnoj drenovskoj prometnici.
Sigurno je da danas postoje korektna tehnička rješenja („inteligentni semafori“ i sl.) – uostalom Grad Rijeka se diči najnaprednijim upravljanjem prometa u Hrvatskoj – koja bi omogućila optimalno prometno rješenje a maksimalno povećanje sigurnosti.

Jasno je da danas u vremenu krize investicija u semafor nije mala stavka (a sigurno i drugi MO imaju slične zahtjeve) no vijeće MO Drenova drži da je sigurnost uvijek na prvom mjestu, a pa i ovim putem apeliramo na sve nadležne službe (a posebno da se izbjegne međusobno prebacivanje problema) da se ovom problemu pristupi strukturirano (sagledaju i drugi MO) te da se pokrenu razvojni projekti koji bi ovo pitanje dugotrajno riješili.
 
Da li je jednostavnije organizirati cirkus sa televizijom nego pozvati mjesni odbor ?

„Incident“ kojem smo svjedočili prije par tjedana u najmanju ruku nas je ražalostio kao vijećnike koji su toliki trud transparentnost našeg rada uložili u proteklom razdoblju – o svemu informiramo građane putem lista koji čitate, WEB stranicama našeg MO, a da ne kažem da je naša vrijedna tajnica Dolores uvijek na raspolaganju građanima za bilo kakvu informaciju.

I onda doživimo da skupina građana, a da se nije prethodno informirala ili kontaktirala MO, pozove lokalnu televiziju KanalRi i napadne MO da se ne brine o potrebama stanovnika Gornje Drenove a poglavito djece i omladine – u konkretnom slučaju uređenju igrališta u ulici Put k igralištu. Pa je onda navodno potrebno samoorganiziranje da bi se bilo što napravilo. Da su naši sugrađani uložili samo 5% truda i provjerili neki od prethodno navedenih izvora informacija vidjeli bi da je uređenje tog igrališta bilo više puta tema na sjednicama vijeća MO, da su vijećnici podržali aktivnosti na uređenju te da je odlukom vijeća prošle godine (!) uvršteno na listu prioriteta za ovu godinu sa planiranim sredstvima u iznosu od 20.000 kn (stavka 16. Dodatno uređenje igrališta u Ulici Put k igralištu) te da će se projekt i realizirati kada se obave potrebne pripreme odnosno sklope ugovori sa izvođačima.

U svakom slučaju malo je neobično da su se građani – zapravo djeca tako samoorganizirali i izveli cijelu operaciju, no eto možemo to prihvatiti kao dio naših lokalnih „političkih nadmudrivanja“. Ali kako je to doista tako neka se ti isti „politički bodovi“ sakupljaju na pozitivnim i konstruktivnim projektima u suradnji sa MO a ne jeftinim politikantstvom koga ima i previše u svakodnevnom životu i čime nas neprekidno zasipaju mediji.

Drenova na Wikipediji ! 

Danas kada vam zatreba neka informacija najjednostavnije je otići na Internet i „progooglati“ (za one koji nisu vični modernim tehnologijama radi se o korištenju najpopularnijeg Internet pretraživača Google). Danas kažu ako nekog podatka nema na Internetu onda nije ni relevantan. Veliki pomak ostvaren je prisutnošću MO Drenova na WEB stranicama Grada Rijeke no ako želimo enciklopedijski prikaz podataka i činjenica onda postoje i za te namjene, specijalizirani servisi kao što je Wikipedija. Wikipedija je javna on-line enciklopedija bazirana na besplatnom radu volontera koju sami kreiraju stranice i informacije.

Pokazalo se da o Drenovi a i o važnim povijesnim osobama iz našeg kraja postoji vrlo malo informacija. Ponukani upravo tom činjenicom odlučili smo na Wikipediji otvoriti posebne stranice o Drenovi gdje ćemo pokušati sistematizirano publicirati sve podatke koju su nam na raspolaganju.

Kako to izgleda možete pogledati na
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drenova
ili u engleskoj verziji
http://en.wikipedia.org/wiki/Drenova
Naravno posao je tek na početku pa ovim putem pozivamo sve drenovčanke i drenovčane da se uključe u sakupljanje i nadogradnju naših stranica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.